Odlomak

1.Pojam krivicnog prava- Krivicno pravo je sistem pravnih propisa kojima se odreduju krivicna dela I krivicne sankcije, kao I uslovi pod kojima se iste primenjuju prema uciniocima tih dela. Krivicno pravo je zakonsko pravo, jer je zasnovano iskljucivo na zakonu. Kao krivicno pravo u objektivnom smislu ono se moze podeliti na opsti I posebni deo. Opsti deo sadrzi odredbe relevantne za sva krivicna dela, a posebni deo predvidja I regulise pojedina krivicna dela. Krivicno pravo u subjektivnom smislu je pravo na kaznjavanje.  Ono pripada samo drzavi. Predmet krivicnog prava- Krivicno pravna nauka, za predmet svog proucavanja, ima dva pravna fenomena: krivicno delo I kaznu. Predmet krivicnog prava predstavljaju I instituti saucesnistva, pripremnih radnji, pokusaja, dobrovoljnog odustanka, nuzne odbrane, krajnje nuzde, slozenog I produzenog krivicno delo I drugi. U zizi interesovanja krivicnopravne nauke  od proslog veka nalazi se I sam ucinilac dela kao subjekt izvrsenja.  Pitanjem krivicne odgovornosti, odnosno uracunljivosti, a time I vinosti  kao I njegovim oblicima umisljaju I nehatu, takodje se bavi krivicno pravo kao svojim predmetom.
2.Izvori krivicnog prava– Najvaznije su  podele na medjunarodni I nacinoalne, ali postoje I neposredni I posredni, kao I glavni (osnovni)I sporedni (dopunski)izvori. Medjunarodni izvori- medjunarodni ugovori su ratifikovani I objavljeni predstavljaju deo unutrasnjeg  pravnog  poretka, sto se postize donosenjem, odnosno izmenama I dopunama nacinoalnog krivicnog zakonodavstva, gde se odredjena ponasanja predvide kao krivicne dela I sankcionisu. Nacionalni izvori- Ustav kao najvisi pravni akt sadrzi dve vrste odredaba od znacaja za krivicno pravo. Prve su one koje krivicnopravne principe podizu na rang ustavnopravnih principa(nacela zakonitosti, legaliteta idruge). Druge su one odredbe koje predstavljaju osnov propisivanja odredjenih krivicnih dela.  Krivicni zakon je autoritativan pravni akt donet od najviseg predstavnickog tela u zemlji, kojim se regulise odredjena oblast krivicnog prava, a koji je donet kao jedna zakonska celina. Za razliku od krivicnih zakona, krivicni zakonik je kodifikovani skup krivicnopravnih propisa (krivicnih zakona)koji obuhvata celu materiju krivicnog prava. Podzakonski propisi- imaju nizi rang od zakona I zbog toga oni ne mogu propisivati krivicna dela, niti institute opsteg dela krivicnog prava. Oni ne mogu biti dounski izvori kod tzv.blanketnih krivicnih dela kada krivicni zakon upucuje na njih.  Sudska praksa- Ona ima veliki znacaj za krivicno pravo. Bez obzira na veliku preciznost krivicnopravnih normi, krivicni zakon ne moze u toj  meri biti savrsen da sudskoj praksi ne ostavlja odredjeni prostor koji se krece u granicama tumacenja, ali koji donekle znaci I stvaranje prava. Teorija krivicnog prava- Uticaj nauke- teorije krivicnog prava  je daleko veci prilikom stvaranja krivicnog zakona, ali I prilikom pravilnog tumacenja njegove primene. Iako ne predstavlja neposredni izvor krivicnog prava, uticaj nauke krivicnog prava na krivicno pravo je pozeljan, I to kako na nivou stvaranja krivicnog zakona I njegovih izmena I dopuna, tako I prilikom  njegove primene.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Pravo

Više u Skripte

Komentari