Odlomak

1.POJAM KRIVIČNOG PRAVA
Krivično pravo je system pravnih propisa kojima se određuju krivična dela I krivične sankcije, kao I uslovi pod kojima se iste primenjuju prema učiniocima tih dela. Zakon, u kome su sadržane I sistematizovane krivično pravne norme naziva se krivični zakon ili zakonik.

 

 

 

2.PREDMET KRIVIČNOG PRAVA
Predmet krivičnog prava ima dva pravna fenomena: krivično delo I kaznu. I jedan I drugi su u žiži inteesovanja krivičnog prava. Krivično pravo utvrđuje i primenjuje mnoge pravne pojmove i institute. Predmet krivičnog prava predstavljaju I institute saučesništva, pripremnih radnji, pokušaja dobrovoljnog odustanka, nužne odbrane, krajnje nužde,složenog I produženog krivičnog dela. Krivičnim delom I kaznom se ne bavi samo krivično pravo, bave se sociologija, odnosno pravna sociologija ili tačnije kriminalna sociologija.

 

 

 

3.IZVORI KRIVIČNOG PRAVA
Najvažnije su podele na međunarodne I nacionalne, ali postoje I neposredni I posredni, kao I glavni I sporedni izvori.
MEĐUNARODNI IZVORI se sastoje od međunarodnih ugovora. Ovi ugovori su po pravilu posredni izvor krivičnog prava. Naš ustav predviđa da međunarodni ugovori koji su ratifikovani I objavljeni predstavljaju deo unutrašnjeg pravnog poretka.

  • Konvencija o sprečavanju I kažnjavanju zločina genocida.
  • Ženevske konvencije o zaštiti žrtava rata.
  • Konvencija o eliminaciji rasne diskriminacije.
  • Konvencije o moru.
  • Konvencija o nezastarivosti ratnih zločina I zločina protiv čovećnosti
  • Dopunski protokoli uz Ženevske konvencije.

NACIONALNI IZVORI a) Ustav nao najviši pravni akt jedne države.  b) Zakon je glavni I neposredni izvor našeg prava. Krivični zakon je autorativan pravni akt donet od strane najvišeg predstavničkig tela u zemlji, kojima se reguliše određena oblast krivičnog prava, a koji je donet kao jedna zakonska celina. Krivični zakonik je kodifikovan skup krivičnopravnih propisa koji obuhvata celu materiju krivičnog prava. c) Podzakonski propisi, kao što im naziv kaže imaju niži rang od zakona I zbog toga oni ne mogu propisivati krivična dela, niti institute opšteg dela krivičnog prava. Oni mogu mogu biti dopunski izvor kod tzv. blanketnih krivičnih dela kad krivični zakon upućuje na njih. d) Sudska praksa. Krivični zakon ne može u toj meri biti savršen da ne ostavlja određeni prostor koji se kreće u granicama tumačenja, ali koji donekle znači stvaranje prava. U tom smislu naročito imaju odluke viših sudova. e) Teorija krivičnog prava ni teorija krivičnog prava ne predstavlja izvor krivičnog prava. Međutim ipak sudovi u obrazloženju svojih odluka u većoj ili manjoj meri imaju u vidu shvatanja koja se zastupaju u teoriji krivičnog prava.

No votes yet.
Please wait…

Detalji dokumenta

Više u Pravo

Više u Skripte

Komentari