Rimsko pravo – skripta
Objavio Sergejss1 25. mart 2024.
Objavio Ivana25 21. novembar 2013. Prijavi dokument
1.POJAM KRIVIČNOG PRAVA
Krivično pravo je system pravnih propisa kojima se određuju krivična dela I krivične sankcije, kao I uslovi pod kojima se iste primenjuju prema učiniocima tih dela. Zakon, u kome su sadržane I sistematizovane krivično pravne norme naziva se krivični zakon ili zakonik.
2.PREDMET KRIVIČNOG PRAVA
Predmet krivičnog prava ima dva pravna fenomena: krivično delo I kaznu. I jedan I drugi su u žiži inteesovanja krivičnog prava. Krivično pravo utvrđuje i primenjuje mnoge pravne pojmove i institute. Predmet krivičnog prava predstavljaju I institute saučesništva, pripremnih radnji, pokušaja dobrovoljnog odustanka, nužne odbrane, krajnje nužde,složenog I produženog krivičnog dela. Krivičnim delom I kaznom se ne bavi samo krivično pravo, bave se sociologija, odnosno pravna sociologija ili tačnije kriminalna sociologija.
3.IZVORI KRIVIČNOG PRAVA
Najvažnije su podele na međunarodne I nacionalne, ali postoje I neposredni I posredni, kao I glavni I sporedni izvori.
MEĐUNARODNI IZVORI se sastoje od međunarodnih ugovora. Ovi ugovori su po pravilu posredni izvor krivičnog prava. Naš ustav predviđa da međunarodni ugovori koji su ratifikovani I objavljeni predstavljaju deo unutrašnjeg pravnog poretka.
NACIONALNI IZVORI a) Ustav nao najviši pravni akt jedne države. b) Zakon je glavni I neposredni izvor našeg prava. Krivični zakon je autorativan pravni akt donet od strane najvišeg predstavničkig tela u zemlji, kojima se reguliše određena oblast krivičnog prava, a koji je donet kao jedna zakonska celina. Krivični zakonik je kodifikovan skup krivičnopravnih propisa koji obuhvata celu materiju krivičnog prava. c) Podzakonski propisi, kao što im naziv kaže imaju niži rang od zakona I zbog toga oni ne mogu propisivati krivična dela, niti institute opšteg dela krivičnog prava. Oni mogu mogu biti dopunski izvor kod tzv. blanketnih krivičnih dela kad krivični zakon upućuje na njih. d) Sudska praksa. Krivični zakon ne može u toj meri biti savršen da ne ostavlja određeni prostor koji se kreće u granicama tumačenja, ali koji donekle znači stvaranje prava. U tom smislu naročito imaju odluke viših sudova. e) Teorija krivičnog prava ni teorija krivičnog prava ne predstavlja izvor krivičnog prava. Međutim ipak sudovi u obrazloženju svojih odluka u većoj ili manjoj meri imaju u vidu shvatanja koja se zastupaju u teoriji krivičnog prava.
Objavio Sergejss1 25. mart 2024.
Objavio mob0629649492 25. mart 2024.
Objavio dragicamilica 25. mart 2024.
Objavio DJOKO MEKLAUD 27. mart 2024.
Objavio nejra.16 27. mart 2024.
Objavio bojana.petr 27. mart 2024.
Komentari
You must be logged in to post a comment.