Strane direktne investicije kao faktor ekonomskog razvoja
Objavio vesna2412 04. februar 2025.
Seminarski radovi, Skripte, Marketing/PR, Sport
Objavio donshone 22. jun 2014. Prijavi dokument
1. UVOD
Marketing je kao koncepcija ili poslovna filozofija nastao sredinom prošlog veka i od tada se stalno usavršava i proučava skoro u celom svetu. U suštini reč je o jednoj od tržišnih koncepcija upravljanja i rukovođenja organizacijom, koja umesto ranije proizvodne orjentacije, inauguriše tržišnu orjentaciju celokupne poslovne politike organizacije, a sa tim u vezi i princip da se svaka kritična poslovna odluka mora donositi kroz prizmu njenog odraza na ponašanje potrošača tj. kupca.
Sport je područje ljudskog delovanja u okviru koga marketing zauzima značajno mesto jer su mnogi sportski događaji masovne medijske manifestacije najvišeg ranga (Svetsko prvenstvo u fudbalu, košarci…, Olimpijske igre, Evropska prvenstva, Liga šampiona u fudbalu itd.) broj gledalaca koji posredstvom televizije prate sportske događaje dostiže milionske brojke, tako da sportski događaji postaju sve više komunikacije između samih aktera i ogromne mase navijača tj. potrošača. Ova činjenica omogućava uspostavljanje brojnih relacija psihološkog, sociološkog i naročito marketinškog karaktera.
Marketing u sportu možemo posmatrati kao jedan od glavnih, a sada već i krajnje neophodan, opredeljujući strategijski pravac sportskih organizacija, u realizaciji sportskih ciljeva, programa i zadataka.
Sa aspekta sportskih organizacija, marketing treba posmatrati kao važnu poslovnu funkciju, koja obuhvata sve aktivnosti koje su neophodne da se indetifikuje, anticipira i zadovolji tražnja uz ostvarenje ciljeva poslovanja, gde više od polovine sredstava sportski kolektiv obezbeđuje marketing aktivnostima. Zbog toga, upravljanje marketing aktivnostima u sportskim organizacijama zahteva efikasnu kombinaciju elemenata kao što su: proizvod (sportski rezultat), cena, distribucija (prodaja) i promocija. Navedeni elementi treba da su sadržani u celini ponude koje sportske organizacije nude celokupnoj sportskoj javnosti i profitnim organizacijama.
2. DRUŠTVO I SPORT
Sport se ne može posmatrati izolovano od društvenog stanja i konteksta. Svako društvo predstavlja izvesnu organizaciju proizvodnje, društvenih delatnosti i društvenih odnosa. To je samodovoljan sistem akcije koji je sposoban da postoji duže nego što je životni vek pojedinca. Društvene grupe se uvek javljaju zbog određenih aktivnosti i zadovoljavanja specifičnih potreba. One se najčešće i dele po funkciji koju ljudi grupno vrše: ekonomske, porodično-srodničke, vaspitno-obrazovne, kulturne, religiozne, političke, rekreacijske, sportske itd.
• Društvo je u tesnoj vezi sa svim manifestacionim oblicima sporta, jedino se postavlja pitanje funckionisanja njegovih institucionalnih oblika;
• Društvo obezbeđuje odgovarajuću podelu uloga, između ostalih i sportskih; ono priprema mlade ljude da preuzmu neku od tih postojećih uloga;
• Društvo, putem sporta, svojim članovima pruža mogućnost intarikcije i posebne vrste komuniciranja;
• Društvo socijalizuje svoje članove, a sport je značajan agens te socijalizacije;
Za neka društva je karakteristično prekomerno verovanje u sport i njegove funkcije, dok je za druga sport nešto sekundarno i marginalno. Preterano verovanje u sport void do njegove mitologizacije, jer se na sport gleda kao na neku novu vrstu religije koja treba da omogući ostvarenje vodećih ideala. Šta više, sport se, danas, u kriznim vremenima počinje posmatrati kao spasonosna formula za društventi prohodnost (pokretljivost). Sportu se ponekad pripisuje moć koju ne poseduje bar kad je u pitanju društvo. Ustvari, sport je samo slika i izraz određenog društva; on reprodukuje (obnavlja) društvo u sažetom obliku. Sport je zdrav kad je i društvo zdravo i kvari se zajedno sa krizom društva. Ako u društvu ima poroka i kriminala, oni vrlo lako nalaze svoj put do sporta. Zato svaka reforma sporta traži i prethodnu promenu i reformu društva.
Važnost istraživanja sporta je evidentna, jer on pripada našoj civilizaciji, sastavni je deo civilizacijskih i kulturnih tokova. Prateći tok i razvoj sporta u raznovrsnim društvima, može se zaključiti sledeće: Sport nije pod “staklenim zvonom”, već deli sudbinu društva kojem pripada i kome se svakodnevno manifestuje. Konkretnije rečeno, sport je izraz određenog društva, njegovih obrazaca i svih protivrečnosti koje ono nosi sa sobom. Sport je podsistem, područje društva, Što znači da pripada globalnijem poretku i široj društvenoj celini.
Sport se smatra marginalnom društvenom aktivnošću mada, danas, sve češće sa periferije društvenog života dolazi u centar društvenih zbivanja. Zavisno od društva i sporta koji se propagira, postoje različite manifestne i latentne funkcije sporta. Društvo nije homogena celina i ne može se posmatrati kao jedinstven blok. Njega čine određeni podsistemi i društvene grupe sa kojima se njegovi članovi identifikuju.
Sport može imati pozitivne i negativne funkcije, univerzalne ili partikularne, zavisno od toga koja je vrsta sporta u pitanju. Društva se razlikuju po određenom načinu života koji utiče na oblikovanje sporta.
Objavio vesna2412 04. februar 2025.
Objavio vesna2412 04. februar 2025.
Objavio vesna2412 04. februar 2025.
Objavio Amelahaf 04. februar 2025.
Objavio sanndricak 04. februar 2025.
Objavio vesna2412 04. februar 2025.
Objavio dulejakov 16. decembar 2024.
Objavio pedja123123 17. jun 2024.
Objavio dejana1995 17. jun 2024.
Komentari
You must be logged in to post a comment.