Odlomak

Osnovi rada u LabVIEW

Uvod
Glavni cilj laboratorijskih vježbi iz područja virtualne instrumentacije je upoznavanje s načinom korištenja kompjutera za prikupljanje mjernih podataka i nakim zamkama i greškama koje se mogu dogoditi tijekom tog postupka. Dodatno je važno da učenik izvrši određene praktične radnje u prikupljanju podataka te da pokuša samostalno izraditi određene aplikacije koje su mu od interesa.
Okosnica praktičnog rada na laboratorijskim vježbama je korištenje paketa za grafičko programiranje virtualnih instrumenata LabVIEW. Taj je programski paket posebno izrađen tako da dozvoljava brzu ugradnju kompjuterskog prikupljana podataka i sustava za njihovu analizu koji mogu biti široko prilagođeni potrebama korisnika paketa. Taj se programski paket odlikuje velikim mogućnostima ali se vjerojatno znatno razlikuje od bilo kojeg programskog paketa s kojim se neki programer mogao sresti u svom radu do sada. Zbog toga se od učenika očekuje sustavno učenje programiranja u LabVIEWu prije nego što e počne profitirati u radu s njim. Nažalost je neka drugi način rada nemoguć. Da bi sam početak savladavanja programskog paketa LabVIEW bio što lakše i brže postoji nekoliko ograničenja i pretpostavki koji se postavljaju pred učenike:

  •  poznavanje koncepta kompjuterskog sustava kao što su file, pohranjivanje fileova, direktiriji, ispis itd.
  •  poznavanje GUTa (Graphical User Interface) te korištenje miša i tipkovnice
  •  naglasak je dat na tehnike prikupljanja podataka a ne na ” lijepom ” programiranju u LabVIEWu (važno je dobra obaviti posao prikupljanja podataka a ne elegantnost postupka)

 

 

1.2. Pogled na LabVIEWu
LabVIEW je u potpunosti grafički program koji izgleda poput crteža elektroničke sheme s jedne strane i stila električkih mjernih uređaja iz pedesetih godina dvadesetog stoljeća. To čini koncept blok dijagrama (blok diagram) i prednje ploče (front panel). LabVIEW je hijerarhijski program u tom smislu da se bilo koji virtualni instrument (bilo koja potpuna funkcionalna cjelina naziva se virtualni instrument te se gotovo uvijek označava kao VI) koji se programira može brzo pretvoriti u modul koji može biti potprogram drugog VI. To je u potpunosti analogno konceptu programiranja kod konvencionalnih programskih jezika.
LabVIEW je dizajniran osim toga tako da se može proširivati. Mogu se dodavati moduli pomoću različitih sredstava. Proizvođač mjerne kartice ili nekog mjernog instrumenta može pogramirati LabVIEW driver koji se ponaša kao VI koji predatavlja mjernu karticu i njenu funkcijonalnost u LabVIEW okruženju. Korisnik može također sam napisati LabVIEW modul i koristiti ga kao VI u drugim programima ili može napisati modul koji se sučeljavalju s LabVIEWom u drugim jezicima kao što su C i C++ . Oni su poznatui kap podVI (subVI) i ne razlikuju se od VI osim što je šučelje određeno za slijedeću razinu. PodVI u C ili C++ su vrlo korisni ukoliko je potrebno izvesti vrlo složeni numerički postupak na podacima koji nisu pokriveni u standardnoj LabVIEW rutini.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Mašinstvo

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari