Istorija broja pi
Objavio Lejla1111111 13. mart 2024.
Seminarski radovi, Skripte, Matematika
Objavio dMarijad 02. decembar 2014. Prijavi dokument
UVOD
Geometrija je grana matematike koja se bavi proučavanjem osobina i međusobnih odnosa prostornih oblika tj. geometrijskih tela, površina, linija i tačaka. U svom prvobitnom značenju geometrija se shvatala kao nauka o figurama, o uzajamnom položaju i razmerama njihovih delova, i takođe o transformisanju figura.
Istorijski gledano, razvoj geometrije u dobroj je meri povezan sa prethodnim razmatranjem o induktivnoj i deduktivnoj metodi i aksiomatskom zasnivanju geometrije.
“Geometrijom su se ljudi počeli baviti još u najranijoj istoriji. U početku je to bilo uočavanje karakterističnih oblika kao što su krug ili kvadrat. Na crtežima u pećinama nailazimo na interesovanje ljudi iz prvobitnih zajednica za simetriju likova“.
U daljem svom razvoju čovek dolazi i do raznih svojstava geometrijskih figura. Uglavnom je to bilo zbog praktičnih potreba kao npr. merenje površine zemljišta – od čega i potiče naziv geometrije. U tom periodu geometrija se razvijala kao induktivna nauka. Do geometrijskih tvrđenja dolazilo se merenjem i proverom na pojedinačnim primerima. U tom smislu razvijena je bila geometrija kod mnogih starih civilizacija kao što su kineska, indijska i naročito egipatska.
“Geometrija kao empirijska nauka u ranom periodu svog razvitka dostigla je naročito visok stepen u Egiptu, u vezi sa radovima na premeravanju i navodnjavanju zemljišta“.
“U prvom milenijumu pre nove ere geometrijska znanja su iz Egipta preneta u Grčku, gde je otpočela nova etapa u razvitku geometrije. Za vreme od VII do III veka pre n. e. grčki geometri su ne samo obogatili geometriju mnogobrojnim novim činjenicama nego i preduzeli ozbiljne korake u pravcu njenog strogo logičkog zasnivanja“.
“Preokret u daljem razvoju geometrije i nauke uopšte dogodio se u staroj Grčkoj. Tada se po prvi put u istoriji počeo primenjivati deduktivni metod u geometriji“. Prvi geometrijski dokazi vezani su za ime starogrčkog filozofa Talesa iz Mileta (VII-VI v. pre n. e.). Ovaj način razvoja geometrije nastavili su i drugi starogrčki filozofi, među kojima je jedan od najznačajnijih Pitagora sa ostrva Samosa (VI v. pre n. e.). U takvom izgrađivanju geometrije, posle mnoštva dokazanih teorema, pojavila se potreba za sistematizacijom, a kasnije i za uvođenjem aksioma.
Jedan od prvih pokušaja aksiomatskog zasnivanja geometrije, i iz tog vremena jedini sačuvan, dao je starogrčki matematičar Euklid iz Aleksandrije (III v. pre n. e.) u svom poznatom delu “Elementi” koje se sastoji od 13 knjiga. U ovom radu govorićemo o Euklidskoj geometriji.
Osnovni cilj rada jeste da prikaže i objasni pojam i sadržinu Euklidske geometrije kao i postulate koje je usvojio i postavio ovaj starogrčki matematičar iz Aleksandrije. Rad obuhvata sledeće teze:
Objavio Lejla1111111 13. mart 2024.
Objavio dejana1995 31. januar 2024.
Objavio mara26 06. januar 2024.
Objavio DJOKO MEKLAUD 27. mart 2024.
Objavio nejra.16 27. mart 2024.
Objavio bojana.petr 27. mart 2024.
Objavio DJOKO MEKLAUD 27. mart 2024.
Objavio nejra.16 27. mart 2024.
Objavio bojana.petr 27. mart 2024.
Komentari
You must be logged in to post a comment.