Odlomak

Najveću primenu od svih tehničkih legura imaju legure na bazi železa (Fe) koje se dele na čelike, gvožđa i ferolegure. Široka primena ovih legura (90% ukupne svetske proizvodnje metalnih materijala), se zasniva uglavnom na sledećim činjenicama:
– rude železa se u velikim količinama nalaze u zemljinoj kori,
– legure železa se proizvode relativno jeftinim postupcima,
– postiže se dobra kombinacija različitih svojstava.
Osnovni elementi u svim vrstama čelika i gvožđa su železo (osnovna komponenta) i ugljenik (legirajuća komponenta).

Železo je hemijski element oznake Fe. U Periodnom sistemu elemenata pripada grupi prelaznih metala. Njegov atomski broj je 26, atomska masa 56, temperatura topljenja 1539 o C, a gustina 7,8 g/cm3 . Prema čistoći se razlikuje:
– Hemijski čisto železo (99,999% Fe) koje se dobija u laboratorijskim uslovima i nema praktičnu primenu. – Tehnički čisto železo (99,8 – 99,9% Fe) koje pored železa sadrži i primese: C, Mn, Si, S i P.
Osobine železa (gvožđa)
Gvožđe je hemijski vrlo reaktivno i kao neplemeniti metal rastvara se u neoksidirajućim kiselinama. Na vazduhu je vrlo nestabilno i relativno brzo se oksiduje.
U elementarnom stanju čisto gvožđe je srebrnobeli, relativno mekan i kovan metal. Takođe, ono je i feromagnetično, što znači da zadržava magnetska svojstva i nakon prestanka delovanja magntskog polja.
Gvožđe je važno za život biljaka i životinja

Za dobivanje gvožđa danas se uglavnom koriste oksidne, a ređe karbonatne rude.

Železo ima svojstvo polimorfije (alotropije) – u čvrstom stanju se javlja u dve alotropske modifikacije: prostorno (α, δ) i površinski (γ) centrirane kubne rešetke.
Sirovo gvožđe je zbog većeg sadržaja nečistoća i ugljenika, jako krto i nepodesno za obradu ili primenu. Može se koristiti samo za livenje najgrubljih masivnih predmeta (npr. postolja), koji nisu mehanički ili toplotno opterećeni. Da bi se dobilo kvalitetnije gvožđe ili čelik, sirovo gvožđe se prerađuje.
Ugljenik u strukturi čelika i gvožđa može da bude: vezan sa železom u vidu hemijskog jedinjenja – karbida železa, Fe3C, koji se naziva cementit; u slobodnom obliku kao grafit; intersticijski rastvoren u α-Fe i γ-Fe obrazujući čvrste rastvore.
Čelik je legura železa I ugljenika sa sadržajem do 2,11%. Dobija se preradom sirovog gvožđa. Prema hemijskom sastavu dele se na:
1. Ugljeničke –odlučujuću ulogu na osobine ima ugljenik
2. Legirane – pored ugljenika sadrže I namerno dodate legirane komponente radi poboljšanja osobina. Postupci za dobijanje čelika su konvertorski, Simens-Martinov I postupak u elektro peći. Bitna razlika između Simens-Martenovog postupka i pretapanja u elek-tropećima, konvertorskog postupka ogleda se u načinu dobijanja toplote potrebne za dobijanje čelika. Čelik dobijen u elektro pei ima najbolje osobine I čvrstoću.
Kada gledamo svetsku proizvodnju 90% je proizvodnje ugljeničnog čelika.

Livena gvožđa su legure železa sa više od 2,0% ugljenika. Livena gvožđa imaju nisku plastičnost i relativno malu otpornost prema udaru. Koriste se zbog dobrih svojstava livenja, širokog opsega čvrstoće i tvr-doće, u većini slučajeva dobre obradivosti rezanjem, i niske cene. Upotreba im je ograničena zbog male udarne žilavosti,zbog male plastičnosti, osetljivosti na dinamičko opterećenje.Zbog niske cene ipak se našla primena u inženjerskoj praksi.

Polimeri su dugački lanci molekula, a nazivaju se i makromolekuli ili džinovski molekuli. To su supstance nastale medjusobnim povezivanjem molekulskih jedinjenja (monomera), koji se obično ponavlјaju po nekom pravilu, u velike molekule (makromolekule). Nastaju u reakciji polimerizovanja, odnosno hemijskim povezivanjem monomera.
1866. GODINE prvi put je upotrebljena reč POLIMER – molekul koji se sastoji iz mnogo (grčki poli-mnogo) delova (grčki meros-deo).

Podela polimernih materijala s obzirom na poreklo
• Prirodni – biopolimeri
– Celuloza – prirodni makromolekul koji nastaje fotosintezom
– Skrob – prirodni polusaharid
– Keratin – dlaka, koža, rogovi, svila, vuna
– Kaučuk – mlečni sok nekih biljaka
• Polusintetski polimeri – hemijski modificirani biopolimeri – celluloid, acetatna svila
• Organski sintentski polimeri – dobijeni hemijskom sintezom iz jednostavnih organskih jedinjenja
• Anorganski sintetski polimeri – dobijeni hemijskom sintezom iz jednostavnih organskih I neorganskih jedinjenja.

 

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Mašinstvo

Više u Skripte

Komentari