Proizvodnja biljaka u zaštićenom prostoru
Objavio DJOKO MEKLAUD 27. mart 2024.
Seminarski radovi, Skripte, Medicina
Objavio [email protected] 17. novembar 2014. Prijavi dokument
UVOD
Najraniji zapisi o anatomskim opservacijama nalaze se u fragmentima Alkmeona, lekara, anatoma i fiziologa, Pitagorinog učenika, koji je već oko 500. godine p.n.e. vršio disekciju životinjskih leševa. Opisao je vidni živac i cev, koja spaja nosnu i ušnu šupljinu (danas poznata kao Eustahijeva tuba). U vreme, koje se u istoriji antičke Grčke naziva ,,Periklova era”, živeo je i radio Hipokrat (469-399 god.p.n.e.) koji se naziva ,,ocem medicine”. On je smatrao da organizam čoveka grade četiri tečnosti (krv, flegma, crna žuč i žuta žuč). Ostavio je za sobom čuvenu Hipokratovu zakletvu, koja sadrži osnovne principe lekarske etike tj. obavezuje lekare na savesno obavljanje lekarske dužnosti, čuvanje lekarske tajne i poštovanje svojih učitelja. Prvi koji je javno secirao čovečije telo bio je Herofil. Izneo je tvrdnju da je mozak centralni organ nervnog sistema i sedište inteligencije. Prvi je uočio prirodu nerava i razdvojio senzitivne od motornih nerava. Antička anatomija dostiže svoj vrhunac i svoj kraj sa Galenom (131-201 god.p.n.e.). Poneki njegovi nazivi su se održali i do dana današnjeg, a preko svojih dela je trajao punih 1300 godina. Anatomija srednjeg veka doživljava preporod u periodu 15. veka, dok savremena medicina 21. veka doživljava vrhunac uz koriščenje metoda mikrodisekcija, histoloških tehnika, elektronskih mikroskopija, rendgena, ultrazvuka, kompjuterizovane tomografije, nuklearne magnetne rezonance i tome slično.
1.1 Osteologija
Kosti su tvrdi organi koji zajedno grade skelet. Čovečiji skelet gradi oko 206 kostiju. Neke kosti su tako oblikovane i međusobno povezane da grade koštane duplje u kojima su smešteni organi. Na kostima su pripojeni mišići, čija kontrakcija uslovljava različite pokrete kostiju i delova tela. Iako su čvrsti organi, kosti mogu da menjaju oblik i građu delovanjem različitih
faktora. Činjenica je da kosti zadebljavaju pri većem opterećenju jer se stvara dopunsko koštano tkivo, dok se suprotno, pri smanjenom opterećenju koštana masa smanjuje (kod različitih vrsta imobilizacija i u odsustvu gravitacije). Kost ima sposobnost da se regeneriše. U predelu preloma dolazi do uvećanja broja osteoblasta odnosno ćelija koje stvaraju koštano tkivo i dovode do njegovog zarastanja. Prema obliku, kosti se mogu podeliti na duge (ossa longa), kratke (ossa brevia), pljosnate (ossa plana) i nepravilne (ossa irregularia).
Objavio DJOKO MEKLAUD 27. mart 2024.
Objavio nejra.16 27. mart 2024.
Objavio bojana.petr 27. mart 2024.
Objavio DJOKO MEKLAUD 27. mart 2024.
Objavio nejra.16 27. mart 2024.
Objavio bojana.petr 27. mart 2024.
Komentari
You must be logged in to post a comment.