Proizvodnja biljaka u zaštićenom prostoru
Objavio DJOKO MEKLAUD 27. mart 2024.
Seminarski radovi, Skripte, Medicina
Objavio MJana99 12. maj 2015. Prijavi dokument
ETIKA I NAUČNO-ISTRAŽIVAČKI RAD
1. UVOD
Etika (grč.ethos) običaj, navika, značaj, ćud, filozofija morala, filozofska disciplina koja istražuje porijeklo, motive, normu i svrhu moralnog djelovanja i prosuđivanja. Razlikujemo autonomno gledište (po kojem je izvor morala u čovjeku samom; formalna etika i sadržajna etika) i heteronomno gledište (izvor morala je izvan čovjeka; etikoteologija), zatim različite etike dobra (po kojima je svrha moralnog djelovanja sreća ili ugoda ili korist) usavršavanje i slično. Etika u sistematičnoj formi javlja se sa Aristotelom, koji se smatra utemeljivačem etike kao teorije moralnom djelovanju koje podrazumjeva empiriju. Moral u svojoj suštini predstavlja specifičnu formu ljudske prakse odnosno oblik djelatnog praktičnog odnosa čovjeka prema sebi i drugima. Jedan od predstavnika autonomne etike je Kant. Teorijska ili apsolutna etika ima za cilj da razumije i objasni moral onakav kakav se javlja u čovjekovom ličnom i praktičnom životu.
Ima više podjela etike a mi smo izdvojili neke:
Po kriteriju cilja čovjekovog praktičnog djelovanja, etika se dijeli na:
• eudaimonizam
• hedonizam
• utilitarizam
Po kriteriju sadržaja svijesti i namjeri svijesti, etika se dijeli na:
• deontološku etiku ili etiku dužnosti, etiku moralne nastrojenosti (utemeljivač Kant)
• Etiku odgovornosti (koja se dalje konkretizira primjerice u medicinskoj etici, znanstvenoj etici itd.)
Po kriteriju porijekla moralne obveze, etika se dijeli na:
• autonomnu etiku
• heteronomnu etiku
Po kriteriju odnosa pojedinca i društva, etika se dijeli na:
• individualnu etiku
• socijalnu etiku
Po kriteriju važenja etičkih zapovijesti, etika se dijeli na:
• etiku biti
• situacijsku etiku
Po kriteriju sadržaja pravila djelovanja, etika se dijeli na:
• etika dužnosti (formalna)
• etika vrijednosti (materijalna)
Po kriteriju utemeljenja moralnog zahtjeva, etika se dijeli na:
• normativnu etiku, utemeljenu na apriornom zahtjevu, o tome što načelno treba vrijediti moralnim, kako djelovanje treba biti;
• deskriptivnu (empirijsku) etiku, o tome koji i kakav moral stvarno vlada, kako djelovanje jest.
Zadatak etike generalno, a posebno medicinke, jeste da kritički analizira kodekse i pravila ponašanja i akcije sa ciljem da utvrdi razloge i način njihovog formulisanja i postojanjem njihovu opravdanost, a posebno njihovu utemeljenost u osnovne etičke principe. Etika uopšte, a posebno medicinska, ne samo da obezbjeđuje teorijiski sistem za procjenu ljudskog ponašanja, već isto tako i definiše, na praktičnom nivou, standarde, regulative, kodekse i slično koji se koriste za procjenu ponašanja i njegovu regulativu.
Tako za ljekare postoji niz etičkih kodeksa, deklaracija i drugih regulativa, koji se prema svom „porijeklu“ dijele na dvije grupe: regulative nastale unutar same medicinske profesije i one koje su donijete od strane Ujedinjenih nacija i dugih međunardonih organizacija.
Objavio DJOKO MEKLAUD 27. mart 2024.
Objavio nejra.16 27. mart 2024.
Objavio bojana.petr 27. mart 2024.
Objavio DJOKO MEKLAUD 27. mart 2024.
Objavio nejra.16 27. mart 2024.
Objavio bojana.petr 27. mart 2024.
Komentari
You must be logged in to post a comment.