studenti
Mesto za uspešne studente

Etika i naucnoistazivacki rad

VN:F [1.9.22_1171]
Rating: 0.0/5 (0 votes cast)

ETIKA I NAUČNO-ISTRAŽIVAČKI RAD

1. UVOD

Etika (grč.ethos) običaj, navika, značaj, ćud, filozofija morala, filozofska disciplina koja istražuje porijeklo, motive, normu i svrhu moralnog djelovanja i prosuđivanja. Razlikujemo autonomno gledište (po kojem je izvor morala u čovjeku samom; formalna etika i sadržajna etika) i heteronomno gledište (izvor morala je izvan čovjeka; etikoteologija), zatim različite etike dobra (po kojima je svrha moralnog djelovanja sreća ili ugoda ili korist) usavršavanje i slično. Etika u sistematičnoj formi javlja se sa Aristotelom, koji se smatra utemeljivačem etike kao teorije moralnom djelovanju koje podrazumjeva empiriju. Moral u svojoj suštini predstavlja specifičnu formu ljudske prakse odnosno oblik djelatnog praktičnog odnosa čovjeka prema sebi i drugima. Jedan od predstavnika autonomne etike je Kant. Teorijska ili apsolutna etika ima za cilj da razumije i objasni moral onakav kakav se javlja u čovjekovom ličnom i praktičnom životu.
Ima više podjela etike a mi smo izdvojili neke:
Po kriteriju cilja čovjekovog praktičnog djelovanja, etika se dijeli na:
• eudaimonizam
• hedonizam
• utilitarizam
Po kriteriju sadržaja svijesti i namjeri svijesti, etika se dijeli na:
• deontološku etiku ili etiku dužnosti, etiku moralne nastrojenosti (utemeljivač Kant)
• Etiku odgovornosti (koja se dalje konkretizira primjerice u medicinskoj etici, znanstvenoj etici itd.)
Po kriteriju porijekla moralne obveze, etika se dijeli na:
• autonomnu etiku
• heteronomnu etiku

Po kriteriju odnosa pojedinca i društva, etika se dijeli na:
• individualnu etiku
• socijalnu etiku

Po kriteriju važenja etičkih zapovijesti, etika se dijeli na:
• etiku biti
• situacijsku etiku
Po kriteriju sadržaja pravila djelovanja, etika se dijeli na:
• etika dužnosti (formalna)
• etika vrijednosti (materijalna)

Po kriteriju utemeljenja moralnog zahtjeva, etika se dijeli na:
• normativnu etiku, utemeljenu na apriornom zahtjevu, o tome što načelno treba vrijediti moralnim, kako djelovanje treba biti;
• deskriptivnu (empirijsku) etiku, o tome koji i kakav moral stvarno vlada, kako djelovanje jest.
Zadatak etike generalno, a posebno medicinke, jeste da kritički analizira kodekse i pravila ponašanja i akcije sa ciljem da utvrdi razloge i način njihovog formulisanja i postojanjem njihovu opravdanost, a posebno njihovu utemeljenost u osnovne etičke principe. Etika uopšte, a posebno medicinska, ne samo da obezbjeđuje teorijiski sistem za procjenu ljudskog ponašanja, već isto tako i definiše, na praktičnom nivou, standarde, regulative, kodekse i slično koji se koriste za procjenu ponašanja i njegovu regulativu.
Tako za ljekare postoji niz etičkih kodeksa, deklaracija i drugih regulativa, koji se prema svom „porijeklu“ dijele na dvije grupe: regulative nastale unutar same medicinske profesije i one koje su donijete od strane Ujedinjenih nacija i dugih međunardonih organizacija.

Nastavi sa čitanjem..

Nabavkom greb greb kupona 1000, dopunite vaše kredite i preuzmite gomilu radova.

Ključne reči Ključne reči: ,

Ostavite komentar

Morate biti ulogovani da biste komentarisali.