Proizvodnja biljaka u zaštićenom prostoru
Objavio DJOKO MEKLAUD 27. mart 2024.
Seminarski radovi, Skripte, Medicina
Objavio sociolos89 17. januar 2014. Prijavi dokument
Etiopatogeneza ateroskleroze
Ateroskleroza je hronična progresivna bolest arterijskih krvnih sudova koja se krakteriše zadebljanjem intime krvnih sudova kao posledica nagomilavanja glatkomišićnih ćelija zajedno sa različitim brojem makrofaga i T limfocita, formiranjem vezivno tkivnog matriksa (kolagen, elastična vlakna, proteoglikani) i nagomilavanjem lipida (intracelularno i ekstracelularno).
Primarno nastaje u intimi abdominalne aorte, njenim velikim i širokim ograncima, arterijama za donje ekstremitete, kao i koronarnim i cerebralnim arterijama.
Glavna morfološka lezija ateroskleroze je aterosklerotični plak. Sastoji se iz centralnog nekrotičnog jezgra (koje sadrži dezorganizovanu masu lipidnog materijala, igličaste kristale holesterola, ćelijski debri i penušave ćelije prepunjene lipidima) i fibrozne kape koja pokriva površinu plaka koji je okrenut prema lumenu krvnog suda. Sastoji se iz proliferisanih glatkomišićnih ćelija i vezivnog tkiva.
Etiologija i faktori rizika
Faktori rizika su multipli i međusobno povezani. Mogu da budu konstitucionalni (ne podležu korekciji) i stečeni.
Konstitucionalni faktori rizika su: uzrast, pol i familijarna predispozicija (nasleđe).
1.Godine života imaju dominantan uticaj, rane promene se javljaju u detinjstvu, ali bolest se klinički manifestuje kod odraslih. Tako je učestalost infarkta miokarda pet puta veća u uzrasu između 40-60 godina. Dakle ateroskleroza napreduje sa uzrastom.
U rane, inicijalne lezije koje se javljaju još u dečjem uzrastu ubrajaju se: masne pruge, intimalne ćelijske mase („intimalni jastučići“) i želatinozne lezije.
Masne pruge počinju kao milimetarske ravne „pege“ intime žute boje koje se progresivno lagano uzdižu i povećavaju do dužine od 1 ili više centimetara. Obično su široke oko 1-3 mm. Javljaju se u aorti ko dece od jedne godine i obično su smeštene oko prstena aortnih zalistaka i na ožiljku duktusa Botalli, u zadnjem zidu silaznog dela grudne aorte i uz išća interkostalnih arterija u grudnoj aorti. Ove lokalizacije su retko zahvaćene u aterosklerozi. U uzrastu oko deset godina pojavljiju se u koronarnim arterijama, najviše u proksimalnom delu leve koronarne arterije. Mikroskopski, građene su od zgomilanih penušavih ćelija smeštenih u intimi, od male količine ekstracelularnih lipida i nešto vezivnog tkiva. Na ivicama mogu da budu prisutni i T limfociti.
Intimalne ćelijske mase su mala beličasta zadebljanja intime na mestima grananja arterijskog stabla. Histološki su sastavljene od umnoženih glatkomišićnih ćelija i vezivnog tkiva, ali ne sadrže lipide.3
Želatinozne lezije se javljaju u abdominalnoj aorti kod dece u vidu ovalnih uzdignuća prečnika oko 1 cm. Mikroskopski to je edem intime od insudata plazme u kome dominira fibrin.
2. Pol. Muškarci su podložniji razvoju ateroskleroze nego žene do menopauze, dok je u starosti učestalosrt infarkta miokarda i drugih komplikacija ateroskleroze podjednaka u oba pola.
3.Familijarna predispozicija. U nekim slučajevima je povezana sa rizičnim faktorima u porodici kao što su hipertenzija i dijabetes. U drugim slučajevima uključuje nasledne genetske poremećaje metabolizma lipida, prvenstveno naslednu hiperholesterolemiju.
Kod familijarne hiperholesterolemije postoji mutacija u genu za LDL receptor, što dovodi do sinteze aberantnih receptora koji remete normalan ćelijski transport i katabolizam LDL (prvenstveno transport LDL u hepatocitima). U obliku LDL-a je transportovano 70-75 % holesterola plazme, tako da ovi bolesnici imaju visoke nivoe holesterola u serumu. Ovaj tip hiprholesterolemije je kod homozigota udružen infarktom miokarda oko petnaeste godine života.
Stečeni faktori rizika za aterosklerozu su: hiperholesterolemija, hipretenzija, pušenje cigareta i dijabetes mellitus.
1.Hiperholesterolemija. Brojne studije su pokazale ključnu ulogu lipida u aterogenezi,odnosno da je rizik od kardiovaskularnih bolesti značajno manji ukoliko je LDL niži od 4,2 mmol/l, čak i u prisustvu ostalih faktora rizika. Kombinacija faktora rizika povećava mogućnost nastanka disfunkcije endotela i incidencu infarkta miokarda
Objavio DJOKO MEKLAUD 27. mart 2024.
Objavio nejra.16 27. mart 2024.
Objavio bojana.petr 27. mart 2024.
Objavio DJOKO MEKLAUD 27. mart 2024.
Objavio nejra.16 27. mart 2024.
Objavio bojana.petr 27. mart 2024.
Komentari
You must be logged in to post a comment.