Ponašanje u organizaciji
Objavio goja91 24. april 2024.
Seminarski radovi, Skripte, Medicina
Objavio Nikola006 01. jul 2014. Prijavi dokument
Uvod
Hranom unosimo tvari koje izgrađuju tijelo,pridonose održavanju tjelesne i mentalne kondicije,te poboljšavaju otpornost prema bolestima.U prehrani ljudi mogu se koristiti sve vrste zdravstveno ispravnih namirnica jer s prehrambene tačke gledišta,određena vrsta namirnice,sama po sebi,nije ni ¨dobra¨ ni ¨loša¨.Važno je kolko se dotična vrsta namirnice dopunjuje ili kombinira s ostalom hranom da bi se zadovoljile energetske potrebe za hranjivim tvarima određene osobe.Najbolji savjet je da ljudi jedu raznovrsne namirnice i da ukupnu količinu rasporede u više obroka tokom dana.
Davno se primjetilo da stanovništvo koje jede manje mesa,a više hrane biljnog porijekla ima skoro 50 % manju šansu da oboli od karcinoma.Podaci o različitoj incidenci karcinoma u svijetu sa različitim kuhinjama ,naveli su istraživače na vrlo seriozna ispitivanje o vezi načina ishrane i pojavi malignih tumora.Mnogobrojne studije na velikom broju ispitanika su pokazale da zaista u hrani postoje faktori koji utiču direktno na nastanak i razvoj tumora skoro svih organskih sistema u organizmu,a posebno tumora probavnog trakta i tumora dojke.Ove sastavne supstance mogu biti jedan od uzročnih faktora nastanka i brzog razvoja tumora,te se oni zovu kancerogeni.
Pacijenti sa malignim bolestima često gube na tjelesnoj težini i postaju pothranjeni upravo onda kada im je najpotrebniji dobar nutritivni status. Poteškoće vezane uz prehranu prisutne kod pacijenata sa malignim bolestima (bolovi, opstrukcija GI trakta, mučnina, povraćanje, proljev) često izazivaju više nezadovoljstva kod pacijenata nego pozitivnih učinaka.
UOPŠTENO O ISHRANI ONKOLOŠKIH BOLESNIKA :
Nema nijednog sigurnog dokaza da pojedine namirnice imaju bilo kakav uticaj na brzinu rasta postojećeg tumora. Međutim, ishrana i ishranjenost onkoloških bolesnika, su značajne za tok bolesti, budući da mogu popraviti opšte stanje, snagu i samopouzdanje bolesnika, kao i kvalitet života.
Osim toga, kod oko 50% oboljelih od malignih bolesti (u zavisnosti od vrste tumora) javljaju se različiti problemi u vezi ishrane, bilo kao direktna posljedica rasta tumora, bilo kao prateći efekti liječenja. Pored problema u ishrani do kojih dovodi sama bolest, mogući su i sekundarni nutritivni problemi koji nastaju zbog specifične prirode i lokalizacije tumora, kao i terapije. Dodatni problem je smanjenje otpornosti organizma, što pogoduje razvoju infekcija, posebno oportunističkih. Osnovna dijeta za oboljele od malignih oboljenja treba da bude energetski i biološki odgovarajuća i lako svarljiva. Energetska vrijednost dijete se individualno određuje i zavisi od pokretljivosti bolesnika, apetita i sl.
U svakom slučaju energetski unos treba da bude što veći (25–35 kcal/kg za održavanje tjelesne mase i 10–50 kcal/kg za nadoknadu rezerve), kao i unos proteina (1-1,5 kcal/kg). Namirnice treba spremiti tako da podstiču apetit i u tanjir ne stavljati prevelike količine hrane. Bolesniku treba pripremati češće i manje, ukusne i omiljene obroke. Mogu se pripremati obroci kojima je osnova mlijeko, i u njih umiješati sitan sir, mljeveno meso ili ribu, jaja, sladoled ili krem. Tešku i masnu hranu izbegavati. Mogu se koristiti i proteinski dodaci koje uzimaju sportisti, neutralnog ukusa i male zapremine, kao i preparati namijenjeni prvenstveno za enteralnu ishranu. Mirise iz kuhinje treba izbjeći, tako da je najbolje da hranu priprema druga osoba. Korišćenje prirodnih začina i aroma (limunov sok, jabukovo sirće, kuhinjska so) se preporučuje, a izbjegavaju se topla i kisela jela, jer mogu da izazovu muku, gađenje i povraćanje. Ukoliko se podnosi, može se popiti po koji gutljaj gaziranog pića (mineralne vode, soda vode) ili limunade, kao i čaša piva. Kod zapaljenja usne šupljine, jede se tečna hrana ili se koristi slamka. Uopšte, treba unositi dovoljno vode umjerene temperature (ne u toku obroka) i to u malim gutljajima. Poželjno je posle svakog obroka provesti bar 15 – 20 minuta u poluležećem stavu. Preporučuje se unos suplemenata vitamina B-kompleksa, vitamina A, C i E, kao i omega-3 kiseline.
Objavio goja91 24. april 2024.
Objavio seminar444 24. april 2024.
Objavio seminar444 24. april 2024.
Objavio mitrovicm993 24. april 2024.
Objavio Dragica Stanisic 24. april 2024.
Objavio goja91 24. april 2024.
Komentari
You must be logged in to post a comment.