Odlomak

 

1. Uvod

Kronova bolest ili regionalni enteritis je nespecifično zapaljenjsko oboljenje digestivnog trakta, koje može da zahvati bilo koji njegov deo (od usta do anusa). Veoma često se javlja na ileumu (završnom delu tankog creva) ili na debelom crevu. Bolest je veoma slična ulceroznom kolitisu, tako da se kod približno 10% bolesnika ova dva oboljenja ne mogu razlikovati. Kronova bolest može da uzrokuje komplikacije i izvan digestivnog trakta, kao npr. kožni osip, artritis, zapaljenje oka i tako dalje.
U razvijenim zemljama zapadne Evrope učestalost Kronove bolesti je 2-6 slučajeva, a u severnoj Evropi 27-48 slučajeva u populaciji od 100.000 stanovnika. Prevalencija je 10-20 puta veća, a zastupljenost među polovima je približno ista. Može da se ispolji u bilo kom životnom dobu, a najčešće se javlja između 15. i 35. godine života.
Bolest su prvi opisali, nezavisno jedan od drugog, poljski hirurg Antoni Lesniovski 1904. i američki gastroenterolog Baril Bernard 1932. godine. Kron, Ginzberg i Openhajmer su 1932. opisali ovo oboljenje u žurnalu Američke Medicinske Asocijacije i nazvali ga „terminalni ileitis“. Kako reč „terminalni“ ima negativne konotacije i kako bolest nije ograničena isključivo na tanko crevo, vremenom je počeo da se koristi naziv Kronova bolest.

2. Etiologija

Različita klinička istraživanja su pokazala da genetički faktor ima veoma bitnu ulogu u nastanku ove bolesti. Postoji visok stepen konkordantnosti (podudarnosti) obolevanja jednojajčanih blizanaca.
Mnogobrojni infektivni, bakterijski i virusni agensi predlagani su kao uzročnik oboljenja, ali nisu postojali jasni dokazi. Kao predisponirajući faktori Kronove bolesti pominju se dijeta sa dosta rafinisanih šećera i upotreba kontraceptivnih sredstava. Pušenje je, takođe, jedan od mogućih sinergetičkih okidača u nastanku ove bolesti.
Novija istraživanja ukazuju da bi jedan od uzročnika mogla biti mutacija gena NOD2/CARD15, koji se nalazi na hromozomu 16. Ipak, mutacija ovog gena se nalazi kod svega trećine obolelih.

Slika br.1 – Kronova bolest
3. Klinička slika

Kronova bolest je najčešće lokalizovana na završnom delu ileuma, uzlaznom delu debelog creva, čitavom debelom crevu ili ileumu i jejunumu (delovima tankog creva). Promene često zahvataju ileum i debelo crevo u kontinuitetu. Zid creva je u celini otečen i zadebljan. Postoje duboke ranice (ulkusi) u vidu žlebova. Duboki ulkusi mogu da prodru kroz zid creva i uzrokuju apscese (gnojna zapaljenja) ili fistule. Fistule mogu da nastanu između susednih vijuga creva ili zahvaćenih segmenata creva i mokraćne bešike, vagine ili kože perineuma (regija između vagine i anusa).
Kronova bolest je hronično oboljenje sa nepredvidljivim pojačanjima i poboljšanjima kliničkog toka. Način ispoljavanja i simptomi zavise od zahvaćenog regiona creva i težine bolesti. Kliničke osobenosti Kronove bolesti su: dijareja (obično bez krvi), bol u trbuhu, povišena telesna temperatura, opšta slabost, a moguć je i gubitak telesne težine. Dijareja može da dovede do poremećaja elektrolita, a malapsorpcija do steatoreje. Ponekad, posebno kod dece i starih osoba, jedini simptomi mogu da budu povišena telesna temperatura i gubitak u težini.
U hroničnim slučajevima mogu da nastanu strikture (sužavanje digestivnog trakta).

 

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari