Odlomak

 

UVOD

Zarazne bolesti predstavljaju manifestaciju infekcije. Na pojavu zaraznih bolesti utuču faktori domaćina, faktori sredine kao i faktori vezani za samog agensa. Od interakcije ova tri faktora, koja čine ekološki trijas, zavisi da li će doći do pojave zarazne bolesti ili ne. Faktori domaćina utiču na otpornost i prijemčivost za bolest. Faktori sredine utiču na eksponiranost infektivnom agensu kao i na prijemčivost samog domaćina. Faktori vezani za agens su broj, virulencija, otpornost agensa u spoljnoj sredine. Svi ovi faktori čine jedinstven proces, koji utiče na nastanak bolesti. Za potrebe epidemiološkog istraživanja, ovaj proces se može predstaviti lancem infekcije, koji se naziva Vogralikov lanac. Vogralikov lanac čine sledeće karike:
• Izvor zaraze, iz koga se infekcija prenosi na osetljivu osobu
• Put prenošenja, kojim se širi infektivni agens
• Ulazno mesto, putem koga agens prodre u domaćina
• Broj i virulencija samog agensa
• Dispozicija ili sklonost domaćina da oboli od zarazne bolesti.

MEHANIZMI PRENOŠENJA ZARAZNIH BOLESTI

Uzročnici zaraznih bolesti sa rezervoara zaraze na osetljive osobe mogu se preneti direktno i indirektno. Svaki mehanizam prenošenja se sastoji iz tri faze:
• Izbacivanje mikroorganizma u spoljašnju sredinu
• Boravak
• Ponovni ulazak u organizam
Mehanizam prenošenja mikroorganizama zavisi od primarne lokalizacije mikroorganizama. Sekundarna lokalizacija skoro nikad ne opredeljuje mehanizam prenošenja.

DIREKTNI PRENOS

Direktan put podrazumeva prenos infektivnog agensa na osetljivu osobu direktnim kontaktom, kapljičnim putem, transplacentarnim putem. Ovaj put je značajan za uzročnike osetljive u spoljašnjoj sredini.
Direktan kontakt predstavlja najčešći oblik širenja infekcije, gde inficirana osoba stupa u fizički dodir sa osetljivom osobom. Direktan prenos se može ostvariti putem:
• Ruku – gde se mogu preneti crevne, respiratorne, kožne i druge infekcije ( pr. osoba prenosi uzročnike iz svojih sekreta sluznica kašljanjem i kijanjem na ruke, takođe njima dodiruje razne predmete od kojih neki mogu biti kontaminirani ili da takve kontaminira. Kao takav je kliconoša i putem rukovanja može inficirati osetljivu osobu )
• Poljupca – gde se mogu preneti respiratorne bolesti ( pr. grip, osipne groznice, infektivna mononukleoza )
• Polnog kontakta – gde se mogu preneti polno prenosive bolesti ( pr. sifilis, gonoreja, sida, virusni hepatitis B, C i D )
• Kontakta novorođenčeta sa inficiranim porođajnim kanalom majke – gde nastaju neonatalne infekcije ( pr. neonatalni konjunktivitis )
• Ujeda – životinje je vrsta kontakta kojim se mogu preneti besnilo i tetanus.
Kapljičnim putem se prenose svi uzročnici koji se kod kliconoša izlučuju preko sekreta sluznica. Pri govoru, smejanju, kijanju, kašljanju i drugo iz usta ili nosa izleću kapljice, koje se sastoje iz organskog omotača i jezgra u kome je infektivni agens. Ovo su Fligeove kapi čija je veličina različita, od nekoliko mikrona do nekoliko milimetara, i dometa oko 2 m. Osetljiva osoba se zarazi dospevanjem istih na njene sluznice preko udisanja, kontakta sa konjuktivom i slično ( pr. grip, morbili, varičela ). U zavisnosti od veličine čestice, ona može i pasti na zemljište, ispariti i oformiti kapljične ( velsove ) nukleuse, koji se kasnije mogu podići u vazduh i inhalirati. Zemljište je rezervoar spora bakterija ( klostridija i bacilusa ), kao i jaja parazita i gljivica. Karakteristike epidemija kapljičnih infekcija su:
• Ekplozivnost
• Masovnost i morbiditet – lako se šire i oboleva veliki broj ljudi pogotovo u populacijama sa niskim kolektivnim imunitetom;
• Sezonski karakter – najčešće su u hladnim periodima godine.
Transplacentarni put ili vertikalni prenos podrazumeva prenos infektivnog agensa sa majke na plod preko placente. Na ovaj način može se preneti toksoplazmoza, rubella, hepatitis B, sifilis.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari