studenti
Mesto za uspešne studente

Mišljenje i poremećaji mišljenja

VN:F [1.9.22_1171]
Rating: 0.0/5 (0 votes cast)

Mišljenje je psihička funkcija i služi udovoljenju biosocijalnih i saznajnih čovjekovih potreba. Ova visokodiferencirana funkcija mozga pomaže čovjeku da upoznaje zbivanja u realnom svijetu. Pomoću mišljenja čovjek se upoznaje sa stvarnošću, uspijeva da pravilno sagleda predmete i pojave koje ga okružuju, realno uočava i sagledava odnose između predmeta i pojava i na osnovu toga stvara zaključke, koji mu u krajnjoj mjeri služe za pravilnu životnu orjentaciju. Čitav naš život zahtijeva često pravilno procijenjivanje pojava i njihovih međusobnih odnosa, na osnovu kojih smo u mogućnosti ne samo da stvaramo konkretne zaključke o nekom zbivanju već i da predviđamo mogućnost, da očekujemo ovakve ili onakve rezultate, da pravimo kombinacije i da se nadamo određenom ishodu. U čitavom ovom procesu bitno je moći koristiti se ranijim životnim iskustvom, uspijevati povezati različite radnje, predmete i pojave, graditi asocijacije služeći se uglavnom poznatim stvarima.U traženju saznanja potrebni su bitnost i pravljenje poređenja sa već poznatim stvarima i pojavama, na osnovu kojih možemo ostvariti zaključke koristeći se tim činjenicama. S druge strane, u tom procesu saznanja služimo se metodama provjeravanja bilo posrednim bilo neposrednim putem. Međutim mišljenje se ne javlja samo kada posmatramo neki predmet, ono postoji i izvan njega. Zahvaljujući mišljenju, mi smo u stanju da saznajemo zbivanja iz daleke prošlosti i stvaramo neka predviđanja za budućnost.
U procesu mišljenja veoma važnu ulogu igraju pretpostavke. Pri pravilnom razmišljanju mi se neminovno služimo pretpostavkama, za donošenje tačnijeg zaključka.U većini slučajeva pravilno postavljanje pretpostavke znači i dobijanje tačnog odgovora, odnosno postizanja cilja.
Izuzetno važna osobina mišljenja je njegova nerazdvojna funkcija sa govorom. Još je Marks govorio “jezik (misleći na govor) neposredna je stvarnost misli” želeći time da izrazi postavku o jedinstvu mišljenja i govora. Neki naučnici mišljenje identifikuju sa govorom. Govor je ustvari oblik i oruđe mišljenja, on doprinosi i pomaže funkciji mišljenja i ne može se identifikovati sa mišljenjem. Ako bi mišljenje bilo identifikovano sa govorom, onda bi to značilo da su ljudi lišeni sposobnosti za govor lišeni i funkcije mišljenja, što sigurno nije tako. Ili koliko nam puta misli naviru tako da ih govorom ne možemo sve obuhvatiti. Nekada nismo u stanju da nađemo riječi kojima bismo izrazili naše misli iako su one jasne.
Za komunikaciju sa vanjskim svijetom od primarne važnosti je tzv. spoljašnji govor, kojim izražavamo naše misli. Međutim važnu ulogu igra i unutrašnji govor, prethodno unutrašnje praćenje misli i pripremanje za njihovo glasno saopštenje. Ponekada nam se glasno otkine neka misao, što ustvari znači prekoračenje praga unutrašnjeg govora. Unutrašnji govor nam pored ostalog služi i kao podsticaj za stvaranje novih misli. S druge strane, spoljašnji govor ne predstavlja samo verbalno, jasno ocrtavanje unutrašnjeg govora. Unutrašnji govor je mnogo kompleksniji, širi, bogatiji, i samo jedan njegov dio pretvara se u spoljašnji govor. Često smo u situaciji da u sebi izreknemo bogatim riječima našu misao, a kada nju trebamo verbalnim putem da iskažemo, onda ili ne možemo da nađemo potrebne riječi ili su one vrlo oskudne. Mišljenje kao preduslov upoznavanja sa objektivnom realnošću kod čovjeka pojavilo se prije nego sposobnost govora. Nema sumnje da sposobnost govora omogućava čovjeku precizniji kontakt i saobračaj sa objektivnom realnošću. Ako mišljenje nije praćeno akcijom ono i nije mišljenje u pravom smislu riječi. Otuda se mišljenje bez akcije naziva mašta. Govor kakav je danas predstavlja rezultat razvoja ljudskog društva. Nekada u dalekoj prošlosti međuljudska komunikacija sastojala se iz pokreta ruku (kinetički govor), kojim su bile označene misli.
Tek kasnije, razvojem društva, razvojem i usavršavanjem visokodiferenciranog nervnog sistema kod čovjeka, iz pokreta ruku izrastao je govor kao produkt govornih organa. I danas se služimo mnogim nepotrebnim pokretima, gestovima, kada želimo da izrazimo neku našu misao.
Mišljenje kao psihička funkcija odvija se pomoću pojmova.

Nastavi sa čitanjem..

Nabavkom greb greb kupona 1000, dopunite vaše kredite i preuzmite gomilu radova.

Ostavite komentar

Morate biti ulogovani da biste komentarisali.