Odlomak

UVOD
Diabetes mellitus(šećerna bolest) verovatno je stara koliko I ljudska civilizacija.Prvi pisani dokumenti o njoj datiraju iz starog Egipta.Sem opisa simptoma bolesti,data su i uputstva kako šećernu bolest lečiti,ali i ishrana koja se sastoji od pšenice u zrnu,voća i piva.Iako su se lekari kroz vekove borili da dokuče tajnu zvanu dijabetes i uspeli da laboratorijski proizvedu insulin koji danas sve više odgovara modelu čovečjeg insulina,iako su pronadjeni moćni tabletirani preparati,način ishrane je ostao kamen temeljac uspešnog lečenja.Ishrana je ne samo osnov lečenja,već predstavlja sigurno i jedan od faktora koji može da prerano dovede do pojave bolesti.Poslednjih decenija promenio se način življenja,uz smanjenu fizičku aktivnost,smanjeno unošenje hrane bogatom dijetnim vlaknima,preterano uzimanje jako kalorične hrane,slatkiša i slatkih napitaka,što je rezultiralo „pandemijom“ dijabeta.Dijabetes mellitus se odlikuje povišenim vrednostima šećera u krvi,iz istovremeno poremećen metabolizam masti,belančevina,vode i elektrolita sa istovremenim razvojem komplikacija koji prate ovu bolest.

Postoje dva tipa dijabetes mellitusa:

  • dijabetes mellius tip I-(insulino zavistan tip) nastaje uglavnom kod osoba mladjih od 35 godina života zbog prestanka lučenja insulina od strane pankreasa.
  • dijabetes mellitus tip II-(insulino nezavistan tip) nastaje uglavnom kod osoba starijih od 35 godina(srednje i starije životne dobi) usled umanjenog lučenja insulina od strane pankreasa ili zbog toga što se količina insulina koju pankreas izluči nedovoljno koristi u organizmu(ovo je slučaj kod gojaznih dijabetičara).

SAMO PROMENOM NAČINA ŽIVOTA SA PROMENOM NAČINA ISHRANE,UZ DOZIRANU FIZIČKU AKTIVNOST,ADEKVATNO LEČENJE I REDOVNE KONTROLE ZDRAVSTVENOG STANJA,MOŽETE UTICATI NA TOK BOLESTI I ZNAČAJNO SMANJITI,ILI ZAUSTAVITI RAZVOJ KOMPLIKACIJA.

 

 

 

 

OSNOVNI PRINCIPI ISHRANE OBOLELIH OD DIJABETA
Nepostoji posebna kuhinja za dijabetičare,već samo nužna preraspodela određenih namirnica po količini i vrsti,a određene namirnice treba izbegavati ili uzimati u manjim količinama.Ishrana bolesnika obolelog od šećerne bolesti svakako je kamen temeljac uspešne kontrole nad dijabetom,ali ne predstavlja samo uzdžavanje od uzimanja slatke hrane već podrazumeva optimalan unos svih hranjivih materija,a to su ugljeni hidrati(šećeri),proteini(belančevine),lipidi (masti),uz dovoljan unos vitamina,minerala,dijetnih vlakana i vode.Dijabetičari moraju znati da mogu koristiti sve hranjive namirnice kao i potpuno zdrave osobe,ali u količinama i vremenskim razmacima koji neće remetiti metabolizam šećera u krvi.

  • ugljeni hidrati-količina ugljenih hidrata treba da iznosi 55-60% dnevnog unosa hrane.Treba da se obezbede iz voća i povrća,uz izbegavanje koncentrovanih šećera.To iznosi do tri grama na kilogram telesne težine.
  • belančevine-količina belančevina treba da iznosi 15-20% dnevnog unosa.Obezbeđuju se iz mesa,mleka i mlečnih proizvoda,jaja,ribe,biljih izvora(soje,mahunarki),pečurki.Dnevna potreba za belančevinama iznosi 0,8-1,5 grama na kilogram telesne težine,ali ipak zavisi od uzrasta,nekih stanja organizama,kod novotkrivenih dijabetičara i u stanjima oporavka.
  • masti-maksimalno treba uzeti do 30% od ukupne dnevne količine unete hrane.Prednost treba dati nezasićenim mastima(biljnim i mastima ribe) u odnosu na zasićene(životinjske).
  • vitamini-potrebe u vitaminima su iste kao i kod potpuno zdravih ljudi.Pušači bi trebalo da uzimaju povišene količine vitamina C,a dijabetičari sa neuropatijom vitamine B grupe.
  • minerali-uzimanjem raznovrsne ishrane će se obezbediti i dovoljna količina minealnih elemenata.Neki minerali,kao magnezijum,cink i hrom,izuzetno su važni u procesima metabolizma ugljenih hidrata pa ih treba i dodatno uzimati.
  • dijetna vlakna-su neophodna svakoj ishrani.Nalaze se u opnama i plodu,stabljikama i lišću voća i povrća.Dnevno treba unositi oko 30grama dijetnih vlakana.
  • vode i tečnosti-dnevno čovek unese oko 2,2 litra tečnosti,od čega je otprilike 1,5 litar odnosi na vodu.
  • kafa i čajevi-umereno unositi zbog sadžaja kofeina,tako da se preporučuje ne mnogo jaka kafa i blagi čajevi od 2-3 šolje dnevno.
  • pušenje-apsolutno zabranjeno!

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari