Odlomak

UVOD

 

 

Porodica je nezamenljiva sredina u kojoj se čovek formira kao licnost, u kojoj živi zadovoljavajući neke od svojih najbitnijih potreba koje se samo u porodici i mogu da zadovolje.
Porodica je specifična bio-socijalna zajednica ljudi. Ona ima veoma značajnu ulogu u razvoju čoveka, ali ne samo čoveka nego društva uopšte

Društvene grupe ujedinjuju pojedince i približavaju ih društvu, tako da se može reći da društvo postoji u društvenim grupama. Otuda, svaka društvena promena označava i promenu u društvenim grupama. Porodica se definiše kao osnovna društvena ćelija i kao jedna od najsloženijih, najstarijih i najtrajnijih društvenih grupa. Ona zahvata vrlo različite strane ljudskog života, pa zbog toga postoji čitavo bogatstvo značenja i objašnjenja, od filozofskih, socioloških, psiholoških, vaspitnih, socijalnih, pa do ekonomskih i pravnih. Porodica je biološka i edukativna grupa. To je njena osnovna društvena sadržina od postanka do najnovijeg vremena. Biološka funkcija porodice, ogleda se u zadovoljavanju polnog nagona individue, zadovoljavanju emotivnih potreba, reprodukciji, tj. u rađanju i odgoju nove generacije, odnosno produžavanju ljudske vrste. U istorijskom razvoju porodice njena edukativna funkcija nije bila uvek istog inteziteta, što nije samo zavisilo od nje, nego i od okolnosti – sadržine, karaktera i strukture društvenih odnosa u kojim se nalazila i razvijala.

U društvenim odnosima u kojim društvo preuzima brigu edukacije počevši od predškolskog uzrasta i dalje, ova funkcija porodice se smanjuje. Takođe, na to je uticala i ekonomska funkcija porodice – da li se odvija u njoj ili izvan nje, da li ženski članovi učestvuju u obavljanju te funkcije.

Socijalna funkcija porodice se ogleda u odgoju i brizi za potomstvom, do zaštite od napada i ugrožavanja slobode pojedinca. Danas su se funkcije porodice promenile, ali je i dalje ona ostala važna društvena institucija, koja ima veliku ulogu u zivotu svakog pojedinca i u svakom društvenom sistemu.

 

 

 

1.Pojam porodice

 

Sam termin porodica je relativno novijeg porekla a pre toga su korišćeni različiti srodnički termini. Reč porodica ne postoji u Vukovom rečniku. Umesto nje Vuk upotrebljava druga dva izraza. Jedan je latinskog porekla – familia i usvojen je i u svim glavnim evropskim jezicima u različitim varijantama: kod nas je familija, na nemačkom die familie, na engleskom the familiy, na španskom famiglie, na francuskom la famille, na italijanskom famiglia (Milić, 1981). Reč famulus Rimljani upotrebljavali da označe lični odnos između robova i gospodara kao i funkciju služenja koja se tiče ličnih potreba gospodara. A kako se porodica uvek ticala ličnih odnosa i služenju ličnosti ne čudi povezanost modernog izraza i arhaičnog korena. Drugi izraz je reč obitelj. Poreklo ove reči dolazi od glagola obitavati, stanovati i označava pripadnost jednom domu. Termin porodica jasno implicira grupu koja nastaje rađanjem (po-rod) i koja na temelju takve veze predstavlja srodničku grupu. Postoji čitavo bogatstvo tumačenja i objašnjenja porodice, od filozofskih, socioloških, psiholoških, socijalnih, ekonomskih itd., koja nam pomažu da sagledamo i razumemo porodicu izdvajajući i konkretizujući neke njene osnovne karateristike i osobenosti.

Sa ekonomskog stanovišta, savremena porodica predstavlja, po pravilu, porodičnu grupu koja nema svoja sredstva za proizvodnju, već radi tuđim sredstvima i za drugog. U kapitalizmu to je rad za kapitalistu, u socijalizmu u društvenom sektoru privrede (radničko-službenička porodica).

 Sa istorijsko-sociološkog stanovišta, ona predstavlja jednu etapu u razvitku porodice uopšte za koju su karakteristične sledeće odlike:

  1. a) porodicu sačinjavaju bračni par i maloletna odnosno za rad nesposobna deca (dvogeneracijska porodica)
  2. b) brak (ili vanbračna zajednica) je osnov za zasnivanje porodice (otuda neziv: supružanska porodica)
  3. c) broj njenih članova sveden ja na najmanju meru, tj.na biološku grupu (biološka, prosta, mala, inokosna, nuklearna porodica)
  4. d) ona izrasta u uslovima velike urbanizacije i industrijalizacije (industrijska porodica)
  5. e) ona počiva na osećajnim vezama i faktičkoj ravnopravnosti supruga (egalitarna porodica).

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari