Proizvodnja biljaka u zaštićenom prostoru
Objavio DJOKO MEKLAUD 27. mart 2024.
Seminarski radovi, Skripte, Medicina
Objavio studenti.rs 28. novembar 2018. Prijavi dokument
Ljudski mozak je jedan od najsloženijih organa u našem telu. Sastoji se od različitih delova ili struktura koje obavljaju različite funkcije i rade zajedno, upotrebljavajući na hiljade konekcija koje povezuju mozak sa ostatkom tela. Masa mozga odraslog čoveka pretežno iznosi 1.350 g, ali intelektualne sposobnosti nisu srazmerne težini i veličini mozga. Mozak je deo centralnog nervnog sistema, upravlja svim vitalnim aktivnostima koje su neophodne da bi organizam preživeo. Često se naziva i ”sabirnm centrom” jer prima bezbrojne signale od ostalih delova tela i spoljašnje sredine, obrađuje ih poput ”kompijutera” i šalje povratne odgovore.
Mogli bismo da kažemo da je ljudski mozak podeljen na tri “mozga” u zavisnosti od filogenetskog razvoja pa tako razlikujemo:
1. Zadnji mozak, čija je struktura najstarija i najmanje je evoluirala pa je stoga njegova organizacija najjednostavnija ali njegova funkcija je najvažnija za preživljavanje i kontrolisanje pokreta. Nalazi se upravo na gornjem delu kičmene moždine i sastoji se od produžene moždine, moždanog mosta i malog mozga.
2. Srednji mozak je struktura koja spaja prednji i zadnji mozak, motorne i senzitivne impulse. Njegovo pravilno funkcionisanje je preduslov za svest i doživljavanje iskustva. Oštećenja ovog dela mozga vode problemima u kretanju, kao što je tremor, ukočenost, čudni pokreti…
3. Prednji mozak: To je najrazvijenija struktura i ima najsloženije uređeno funkcionisanje. Sastoji se od međumoga, talamusa, hipotalamusa i velikog mozga.
1.Anatomija mozga i funkcije
Mozak funcioniše kao jedna velika celina i pa je gotovo nemoguće izdvojiti, anatomski ili funkcionalno, samo jednu stukturu zbog čega je neophodno ukartko opisati anatomiju i funkciju njegovih osnovnih delova.
Bazalne ganglije su grupa supkortikalnih neuronskih struktura koje učestvuju u regulaciji motornih radnji. Primaju informacije iz cerebralnog korteksa i središta mozga, obrađuju ih i projektuju na korteks i srednji mozak, kako bi omogućio koordinaciju pokreta.
Objavio DJOKO MEKLAUD 27. mart 2024.
Objavio nejra.16 27. mart 2024.
Objavio bojana.petr 27. mart 2024.
Objavio DJOKO MEKLAUD 27. mart 2024.
Objavio nejra.16 27. mart 2024.
Objavio bojana.petr 27. mart 2024.
Komentari
You must be logged in to post a comment.