Odlomak

Okuženje u kojem funkcioniše jedna medijska kuća u velikoj meri definiše niz faktora koji se odnose na njeno poslovanje. Ti faktori su etika poslovanja, finansijski rezultati, konkurencija, vizija i misija organizacije, strategija interne i eksterne komunikacije, kao i kultura unutar organizacije. Društveno-politički kontekst određuje mejnstrem tendendcije u društvu, odnosno poruke ili sadržaje koji su popularni kod auditorijuma koji poruke prima. Od društveno-političkog konteksta zavisi i kvalitet sadržaja poruke, šumovi u komunikaciji kao i potencijalna interpretacija poruke od strane auditorijuma. Kako bismo uspešno analizirali sadržaj poruke neophodno je prvenstveno osvrnuti se na opšte okruženje u okviru kojeg se razmena informacija odvija.

1.1. Duštveni kontekst
Zbog ratova koji su vođeni u prošloj deceniji Srbija se kao i ostale zemlje bivše Jugosavije nalazi u fazi zakasnele tranzicije u odnosu na nekadašnje socijalističke zemlje. Zbog toga se potresi tokom celih devedesetih godina, raspadom Jugoslavije, ratovima koji su vođeni na ovim prostorima i diktaturom Slobodana Miloševića osećaju i danas. Niti je društvo konsolidovano u tom smislu, jer je još uvek u traganju za sopstveni idenitetom, niti je konsolidovana država, jer, iako je u odmakloj fazi na putu ka Evropskoj uniji, još uvek nisu izgrađene institucije koje bi efikasno funkcionisale u korist građana. Kao značajnu posledicu ti ratovi su doveli do velikih migracija stanovništva. Kako je Vojvodina najviše bila cilj migranata iz drugih republika nekadašnje Jugoslavije, u velikoj meri je promenjena i etnička struktura ali i opšti društveni ambijent i mentalitet.
Prema podacima sa prvog popisa izbeglica 1996. godine, u Republici Srbiji je boravilo 537.937 izbeglica (44% iz Bosne i Hercegovine, 54% iz Hrvatske) i 79.791 ratom ugorženo lice. Broj izbeglica iz republika bivše SFRJ u Republici Srbiji smanjio se za preko 85% u periodu između 1996. i 2012. godine, a došlo je i do promene strukture izbeglica sa obzirom na zemlju njihovog porekla. Na svetski dan izbeglica 20. juna 2012. godine Komesarijat za izbeglice Republike Srbije objavio je podatak da u Republici Srbiji boravi 66.408 osoba sa statusom izbeglice, od toga je 49.917 ili 75% iz Hrvatske a 16.414 ili 25% iz Bosne i Hercegovine. Po podacima UNHCR Srbija se trenutno nalazi na svetskoj listi od pet zemalja sa dugotrajnom izbegličkom krizom.
Padom socijalizma je urušen jedan sistem vrednosti koji je do tada vladao a pritom nije izgrađen novi sistem vrednosti. Takav društveni ambijent omogućio je širenje nacionalizma, velikog uticaja religije na društveni život, posebno među mladima, kao i tabloizaciju srpske medijske scene. Tome doprinosi i činjenica da je više od 11% odraslih preko 15 godina koji nisu završili osnovu školu a preko 20% koji su završili samo osnovnu školu. Odrasli sa srednjom stručnom spremom čine gotovo 50% populacije. Deo populacije sa nižim stepenom obrazovanja je najprijemčivija publika za medije koji nude naizgled jednostavne odgovore ili se na senzacionalistički način bave pojavama u društvu i državi u celini. Za taj deo publike analitičko novinarstvo je suviše komplikovano jer ga ne razumeju.
Prema podacima CIA-e Srbija je 24. zemlja u svetu prema starosti stanovništva. Prosečna starost u Srbiji iznosi 41.9 a stopa nataliteta je -0.46%. Veliki deo mladih koji su školovani i imaju određene kvalifikacije i veštine odlazi u inostranstvo. Prema podacima Kancelarije za saradnju sa dijasporom i Srbima u regionu procenjuje se da oko 4 miliona državljana Republike Srbije i pripadnika Srpskog naroda živi u inostranstvu i regionu. Mladi koji ostaju u Srbiji u velikoj meri ne vide svoju perspektivu čak iako su visoko obrazovani jer je ključni kriterijum da se dobije neki posao u javnom sektoru pripadnost nekoj stranci, odnosno nivo aktivnog učestvovanja u njenim aktivnostima. Ovde treba napomenuti da je prema Zakonu o budžetu Republike Srbije za 2013 godinu za plate u javnom sektoru i penzije izdvojeno 59% od ukupnih primanja i prihoda.
Zbog zakasnele divlje privatizacije koja se desila u Srbiji tokom devedesetih, a posebno u prošoj deceniji, uništena je ekonomska osnova Srbije jer je propao veliki broj preduzeća. (npr. Sartid, Zastava, Novkabel, Kombinat Vrbas, Simpo, Zorka Šabac, Fabrika viskoze Loznica, HINS, Hipol u Odžacima, itd.). Prema istraživanju organzacije Transparency International koeficijent korupcije javnog sektora u Srbiji iznosi 42 (0 predstavlja visoku korumpiranost dok 100 predstavlja nisku korumpiranost). Takva situacija je dovela do velikoj raslojavanja, gde se mali broj stanovništva obogatio, uništen je srednji sloj a veliki broj građana živi u siromaštvu i na ivici su preživljavanja.
Vlada Republike Srbije do sada nije imala jasno izgrađenu politiku u odnosu na poljoprivredu i selo. Prema pojedinim istraživanjima procenjuje se da je preko 2000 sela u Jugoistočnoj Srbiji napušteno. Ta tendecija postoji i u Vojvodini gde veliki broj mladih napušta sela i ide u gradove što povećava broj nezaposlenih u gradovima i dovodi do ruralizacije gradova. Prema Migracionom profilu Republike Srbije za 2012. godinu broj stanovnika u gradovima se u poslednjih 10 godina smanjio za 70.000 dok je u selima broj stanovništva opao za preko 310.000 osoba. Od ukupnog stanovnistva 56% živi u urbanoj sredini. Promene u broju stanovnika u Republici Srbiji delimično su uzrokovane niskim, odnosno negativnim prirodnim priraštajem, što je posledica niskog nataliteta (među najnižim u evropskim zemljama) i viskog mortaliteta, a delimično i odlivom stanovništva u inostranstvo.

1.2. Ekonomski kontekst
Ekonomija Republike Srbije se još uvek nalazi u tranziciji. Po starom zakonu, privatizovano 2.288 preduzeća, a u tom procesu 161 preduzeće nije uspešno privatizovano, već je ostalo u Agenciji za privatizaciju, gde su se našla i 584 preduzeća koja nikada nisu pokušala privatizaciju. Prema podacima koje je nedavno objavilo Ministarstvo finansija, za državu u Srbiji danas radi 781.000 ljudi, od ukupno 1.700.000 zaposlenih, odnosno tek nešto manje od polovine radnika u zemlji. Evropski prosek je 20% od ukupnog broja zaposlenih. Ekonomista Ljubomir Madžar naglasio je da je fond plata u javnom sektoru 14 puta veći od profita koji ovaj sektor zaradi.
Deficit budžeta Republike Srbije u 2013 iznosio je 5.3% od BDP-a. Fiskalni savet republike Srbije naglasio je da cilj fiskalne konsolidacije treba da bude smanjenje deficita na ispod 3% BDP-a u 2017. Spoljni dug javnog sektora je na kraju marta 2014. iznosio 13,5 milijardi evra i u odnosu na decembar prošle godine povećan je za 1,3 milijarde evra. Njegovo učešće u ukupnom spoljnom dugu je na kraju marta iznosilo 50,5%, što čini oko 45% BDP-a. Rast BDP-a u 2013 godini je iznosio 2.5.%.
Godišnja srednja stopa inflacije u 2013. godini je iznosila 7.8% u odnosu na prethodnu godinu. Prema podacima istraživanja SILC Ankete o dohotku i uslovima života (Statistics on Income and Living Conditions – SILC), 42,1% (tri miliona) stanovništva Republike Srbije izloženo je riziku siromaštva ili socijalnoj isključenosti. Posmatrano prema komponentama, ukupno 24,6 odsto (1,76 miliona) stanovništva Republike Srbije je u riziku od siromaštva, 27 odsto (1,92 miliona) je u situaciji izrazite materijalne depriviranosti i 13,6 odsto živi u domaćinstvima sa niskim intenzitetom rada (972 hiljade).
Što se tiče poslovanja javnih preduzeća njihovi gubici u poslovanju su četvorostruko veći od gubitka privrede na ukupnom nivou. U 2013. godini javna preduzeća su poslovala sa gubitkom od 50.655 miliona dinara.
Prema anketi o radnoj snazi koju je sproveo Republički zavod za statistiku u drugom kvartalu 2014 godine stopa nezaposlenosti iznosi 20.3% (19.5 za muško stanovništvo i 21.3% za žensko). U ukupnom broju zaposlenih (39.5%) žene učestvuju sa 32.8%, odnosno za 7% manje od muškaraca. Od ukupnog broja zaposlenih 21.2% posto je zaposleno neformalno. Ovde treba uzeti u obzir da radnu snagu (aktivno stanovništvo) čine sva lica koja rade (makar jedan sat sedmično) ili aktivno traže posao u cilju sticanja sredstava za život. Poređenja radi, stopa nezaposlenosti u Evropskoj uniji za juni 2014. godine, prema istraživanjima Eurostat-a, Kancelarije za statistiku Evropske Unije, iznosi 10.2%. Prema Birou za radnu statistiku Sjedinjenih država stopa nezaposlenosti u Americi je u julu 2014. godine iznosila 6.2%. Prema Saopštenju APR-a o poslovanju privrede u Republici Srbiji u 2013 godini privredna društava zapošljavala su ukupno 991.03 radnika, odnosno 18.970 radnika manje u odnosu na prethodnu godinu.
Što se tiče kupovne moći stanovništva, prema poslednjem istraživanju Ministarstva spoljne i unutrašnje trgovine i telekomunikacija prosečna neto mesečna zarada po zaposlenom u Republici Srbiji u maju mesecu 2014 iznosila je 44.184 RSD. dok je prosečna potrošačka korpa iznosila 65,923 RSD. To znači da je za pokriće prosečne potrošačke korpe bilo potrebno 1.49 prosečne mesečne neto zarade. Kupovna moć stanovnika Srbije je za 65% manja od proseka u Evropskoj uniji.
Od ukupnog broja stanovnika Republike Srbije 23.8% čine penzioneri. Zanimljiv podatak je da 35.8% domaćinstava u Srbiji pokriva troškove življenja od penzije.
Što se tiče srazmere bogatih u odnosu na siromašne, prema statističkim podacima CIA-e (the World Factbook), Srbija zauzima 16 mesto na listi najravnopravnijih zemalja prema raspodeli dohotka. Gini indeks Srbije je 28.2 (0 prestavlja absolutnu ravnopravnost, 100 predstavlja absolutnu neravnopravnost).

1.3. Politički kontekst
Prema Izvodu iz registra političkih stranaka u Srbiji je trenutno registrovana 91 stranka. Preko 90% odraslih (25–64 godine) ne učestvuje u društvenom i političkom životu. U političkim partijama i sindikatima aktivno je 6,5% odraslih, u aktivnostima rekreativnih i sportskih grupa i organizacija učestvuje 5,7 % odraslih, a u dobrotvornim organizacijama 4,2%.
Izlaznost na poslednjim parlamentarnim izborima je bila 53.2%. Ta velika apstinencija govori o tome da je veliki broj glasača izgubio veru u demokratiju i u mogućnost to da će glasajući za bilo koju stranku doprineti da se pobedom te stranke dese promene koje će doneti boljitak. Recimo, na izborima održanim 2012. godine bilo je gotovo 4,3% nevažećih listića na predsedničkim i 4,19% na parlamentarnim izborima čime su glasači stavili do znanja da nemaju opciju za glasanje jer su razočarani u one za koje su do tada glasali a druga opcija im ideološki nije bliska. Prema istraživanju Studentske unije Srbije svega 130.000 mladih od ukupno 1,3 miliona izlazi na izbore.
Nefunkcionalnost institcija odražava se na to da ne postoji jasna podela između zakonodavne, izvršne i sudske vlasti što čini osnovu bilo koje demokratije. Zbog toga partijski vrhovi, posebno vladajućih stranaka, odlučuju o svim značajnim pitanjima za državu. U tom smislu institucije ne kreiraju politike nego ih formalno sprovode što je karakteristika partitokratizma. Parlament kao ključno zakonodavno telo samo formalno postoji i donosi odluke, koje su već na neki način donete u okviru partijskih vrhova vladajućih stranaka.
Primer nefunkcionalnosti institucija predstavlja donošenje Ustava Republike Srbije 2006. godine. Prema mišljenju Venecijanske komisije konačno usvojen tekst je pripremljen veoma brzo. Kompromisni tekst ustava je finalizovan u petak, 29. septembra i izglasan na posebnoj sednici u subotu 30. septembra. Poslovnik o radu Narodne skupštine je izmenjen 29. septembra da bi se omogućio ovakav postupak. Drugi primer pretstavlja usvajanje izmena i dopune Zakona o radu i Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO) 29.07.2014. bez javne rasprave.
Prema izveštaju Evropske komisije o napretku Republike Srbije u 2013. godini legalni i ustavni okvir još uvek ostavlja mesta za neprikladne političke uticaje. Takođe, postoji veliki disbalans u opterećenju sudija i dužini postupaka koji u mnogim slučajevima traju predugo. Prema mišljenju Evropske komisije dalje reforme zahtevaju sveobuhvatnu funkcionalnu analizu sudstva u smislu troškova, efikasnosti i pristupa pravdi.

1.4. Kulturni kontekst
Prema popisu iz 2011. godine od celokupnog stanovništva Republike Srbije 98.04% je pismeno. Što se tiče strukture obrazovanja stanovništva, bez školske spreme je 2.68% stanovništva, sa nepotpunim obrazovanjem je 11.00 %, sa osnovnim obrazovanjem 20.76%, sa srednjom stručnom spremom je 48.93%, sa višim obrazovanjem je 5.65%, sa visokim obrazovanjem je 10.59 %. Kako je objavio Republički zavod za statistiku (RZS), broj osoba bez školske spreme je praktično prepolovljen u odnosu na prethodni popis iz 2002. godine. Prema učešću odraslih u doživotnom formalnom i neformalnom obrazovanju/obukama, Republika Srbija je sa 16,5% u 2011. godini znatno ispod proseka zemalja članica EU, u kojima 40,8% odraslih učestvuje u obrazovanju. Nižu stopu učešća imaju samo Grčka i Rumunija.
Kad je reč o kulturnim aktivnostima, odrasli najčešće upražnjavaju čitanje: preko 90% anketiranih čita novine, a knjige čita 42,4%. Oko 20% njih posećuje pozorišta, koncerte, operu, balet, a 19,8% sportske događaje. U bioskop ide oko 13% odraslih, dok sajtove sa kulturnim sadržajima posećuje oko 10%.
Što se tiče pitanja manjinski zajednica Srbija je multietnička zemlja. Po popisu stanovništva iz 2011. godine Republičkog zavoda za statistiku udeo Srba u ukupnom stanovnoištvu je 83,32%, Mađara, 3,53%, Roma, 2,05%, Bošnjaka 2,02%, Hrvata 0,81%, Slovaka 0,73%, Crnogoraca 0,54% Vlasa 0,49% i Rumuna 0,41%.
Većina manjina ima medije na svom jeziku, pre svega štampane, ali u opštinama gde su u većoj koncentraciji postoje na lokalnom radiju i televiziji programi na njihovom maternjem jeziku.

2. KONTEKST MEDIJA
2.1. Mediji u Srbiji
Mediji imaju snažnu ulogu u svakom društvu i predstavljaju najmoćniji vid komunikacije. Mediji omogućavaju ne samo protok informacija već i njihovu interpretaciju. Zahvaljujući medijima i njihovom brzom razvoju u 21. veku ceo svet je postao globalno selo. Sposobnost da potstaknu promene u društvu i na nivou države je najveća snaga koju mediji imaju. Dužnost medija je da objavljuju istinite i objektivne informacije, da postupaju u skladu sa profesionalnim kodeksima, kao i da predstavljaju javnost i da govore u ime javnosti. Međutim situacija u oblasti medija u Srbiji je potpuno drugačija.
U Izveštaju o napretku Srbije Evropske Komisije ocenjuje se da je 2014 usklađivanje sa evropskim zakonodavstvom u oblasti informacionog društva i medija umereno napredovalo. Međutim, u očekivanju potpune primene paketa novousvojenih zakona, srpski mediji su nastavili da rade u nejasnom pravnom okruženju zbog čega je, između ostalog, odloženo povlačenje države iz vlasništva u medijima, što je jedan od osnova Medijske strategije Srbije za 2011. godinu. Vlasnička struktura medija i dalje je netransparentna.
Na tribini posvećenoj analizi stanja srpske medijske scene, koja je održana 02.12.2014., ocenjeno je da su pritisci na novinare, kršenje Kodeksa novinara Srbije i potpuno odsustvo etike u izveštavanju pojedinih medija, obeležili poslednju četvrtinu 2014. godine. Novinarka Tamara Skroza naglasila je da „…svako ko je percipiran kao protivnik vladajuće političke opcije ili tabloida, razapet je na medijski krst“. Zoran Gavrilović iz Biroa za društvena istraživanja (BIRODI) istakao je da su rezultati ankete, koja je sprovedena među 128 članova NUNS-a i UNS-a, pokazali da po mišljenju ispitanika mediji u Srbiji imaju nizak nivo integriteta izveštavanja u pogledu relevantnosti, pravovremenosti, istinitosti, kritičnosti i analitičnosti. On je dodao da je istraživanje pokazalo kako u Srbiji nema medija koji isključivo kritički izveštavaju o radu Vlade. Analitičar Dragan Janjić ocenio je da u Srbiji danas nema javnog dijaloga jer su svi koji imaju drugačiji stav od vlasti “uklonjeni iz medija”.
Izveštaj ANEM-a o monitoringu medijske scene Srbije u decembru 2014 ukazuje da bi mediji morali biti forum za slobodnu razmenu informacija i sučeljavanje tvrdnji predstavnika lokalne vlasti i opozicije o pitanjima od značaja za život zajednice, te da posao novinara i medija nikako ne može biti da prećute kritiku vlasti ako vlast na tu kritiku ne odgovara i ne demantuje činjenične navode koji je potkrepljuju, kako bi izveštavali „uravnoteženo i nepristrasno”.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari