Odlomak

I. UVOD

Tema rada je “Kultura i pojedinac”.
Kultura je sve ono što je čovjek ostvario, prihvatio kao vrijednosti: zakoni, moral, religija,književnost, Kultura se može prenositi na više načina, a to je putem simbola, putem riječi, govorom… Kultura ne postoji izvan društva. A društva I počinju s kulturom. Za svako društvo važne su institucije u kojima se vrše djelatnosti važne za društvo (škole, bolnice, komune…).

Život u društvu se vodi prema pravilima, a pravila su odrenena vrijednostima, svjetonazorom. Pravila nam govore kako nešto činiti. Gotovo je cijeli život odrenen pravilima. Po njima znamo što je dobro, a što nije, što se prihvaća a što osunuje. Čovjek pravila uči u zajednici. Zajednica donosi pravila i bez njih ne bi opstala. Pravila nisu vječna, mijenjaju se. Za njih možemo koristi i naziv norme, običaji, propisi, zakoni. Pravila mogu obredna (vjerska), običajna, moralna, pravna, tehnička. Posljedica kršenja pravila je kazna. Ona može biti ukor, osuda, novčana kazna ili zatvor. Može i progon ili smrt. Tko ih se pridržava biva nagrađen.
II. POJEDINAC I KULTURA

1. Antropologija

Čovjek mnoge svoje potrebe zadovoljava unutar grupa. Grupe su spona između pojedinca i društva. Nauka koja proučava čoveka je antropologija.Ona analizira čoveka na tri nivoa:
• Prvi nivo analize odnosi se na proučavanje ljudske prirode. Postavljaju se pitanja: Postoji li uopće ljudska priroda? Kakav je čovjek po prirodi-dobar ili zao? Stvaralac ili rušitelj? Ovim pitanjima bavi se filozofska antropologija.
Po Zagorki Golubović najvažnija osobina čoveka je prevazilaženje postojećih granica.
• Na drugom nivou analize čovjek se posmatra kao pripadnik određenog tipa društva, kulture. Kulturna antropologija otkriva kulturne osobnosti čovjeka, a to su:
1. govor, komunikacija,
2. učenje,
3. primena znanja,
4. obavljanje različitih djelatnosti,
5. pravljenje i upotreba oruđa,
6. suradnja.
• Na trećem nivou analize čovjek se može posmatrati kao konkretan pojedinac u društvu koji se priprema za preuzimanje različitih uloga i položaja. Taj proces se naziva socijalizacija. U njoj možemo uočiti sljedeće procese:
1. interiorizacija je proces u kome kulturni sadržaji postaju dio naše ličnosti,
2. kulturalizacija je proces u kome čovjek kontolira nagone i stvara više potrebe,
3. individuacija je proces izgrađivanja slobodne i nezavisne ličnosti.
Rezultat procesa socijalizacije je razvijena svijest kod pojedinca o identitetu. Postoje dve vrste identiteta: individualni i društveni. Individualni identitet ističe ono što nas razlikuje u odnosu na druge.
2. Kultura
2.1. Pojam kulture

Kultura se može definirati kao način života članova određenih zajednica, zbirka ideja i navika koje oni uče, koje su im zajedničke i koje se prenose sa naraštaja na naraštaj. Članovi društva svoju kulturu smatraju neupitnom i uvelike određuje način na koji će se njeni članovi ponašati, razmišljati i rješavati zajedničke probleme; pri tome rješenja koja primjenjuje jedna kultura mogu biti u potpunosti neprihvatljiva za pripadnike drugog kulturnog kruga. Kultura definira prihvaćene načine ponašanja za pripadnike nekog društva i ona ima dvije bitne značajke:
• ona se uči i
• ona je zajednička.

Bez nje ne bi bilo ljudskog društva. Kultura u velikoj mjeri determinira kako pripadnici nekog društva misle i osjećaju;ona upravlja njihovim djelatnostima i definira njihov pogled na život. Ljudsko ponašanje uvelike je determinirano kulturom.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Pedagogija

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari