Roditeljsko vaspitanje
Objavio ivanicaa7822 25. mart 2024.
Seminarski radovi, Skripte, Mediji/Kultura, Pedagogija
Objavio veronikalangdon 06. februar 2015. Prijavi dokument
I. UVOD
Tema rada je “Kultura i pojedinac”.
Kultura je sve ono što je čovjek ostvario, prihvatio kao vrijednosti: zakoni, moral, religija,književnost, Kultura se može prenositi na više načina, a to je putem simbola, putem riječi, govorom… Kultura ne postoji izvan društva. A društva I počinju s kulturom. Za svako društvo važne su institucije u kojima se vrše djelatnosti važne za društvo (škole, bolnice, komune…).
Život u društvu se vodi prema pravilima, a pravila su odrenena vrijednostima, svjetonazorom. Pravila nam govore kako nešto činiti. Gotovo je cijeli život odrenen pravilima. Po njima znamo što je dobro, a što nije, što se prihvaća a što osunuje. Čovjek pravila uči u zajednici. Zajednica donosi pravila i bez njih ne bi opstala. Pravila nisu vječna, mijenjaju se. Za njih možemo koristi i naziv norme, običaji, propisi, zakoni. Pravila mogu obredna (vjerska), običajna, moralna, pravna, tehnička. Posljedica kršenja pravila je kazna. Ona može biti ukor, osuda, novčana kazna ili zatvor. Može i progon ili smrt. Tko ih se pridržava biva nagrađen.
II. POJEDINAC I KULTURA
1. Antropologija
Čovjek mnoge svoje potrebe zadovoljava unutar grupa. Grupe su spona između pojedinca i društva. Nauka koja proučava čoveka je antropologija.Ona analizira čoveka na tri nivoa:
• Prvi nivo analize odnosi se na proučavanje ljudske prirode. Postavljaju se pitanja: Postoji li uopće ljudska priroda? Kakav je čovjek po prirodi-dobar ili zao? Stvaralac ili rušitelj? Ovim pitanjima bavi se filozofska antropologija.
Po Zagorki Golubović najvažnija osobina čoveka je prevazilaženje postojećih granica.
• Na drugom nivou analize čovjek se posmatra kao pripadnik određenog tipa društva, kulture. Kulturna antropologija otkriva kulturne osobnosti čovjeka, a to su:
1. govor, komunikacija,
2. učenje,
3. primena znanja,
4. obavljanje različitih djelatnosti,
5. pravljenje i upotreba oruđa,
6. suradnja.
• Na trećem nivou analize čovjek se može posmatrati kao konkretan pojedinac u društvu koji se priprema za preuzimanje različitih uloga i položaja. Taj proces se naziva socijalizacija. U njoj možemo uočiti sljedeće procese:
1. interiorizacija je proces u kome kulturni sadržaji postaju dio naše ličnosti,
2. kulturalizacija je proces u kome čovjek kontolira nagone i stvara više potrebe,
3. individuacija je proces izgrađivanja slobodne i nezavisne ličnosti.
Rezultat procesa socijalizacije je razvijena svijest kod pojedinca o identitetu. Postoje dve vrste identiteta: individualni i društveni. Individualni identitet ističe ono što nas razlikuje u odnosu na druge.
2. Kultura
2.1. Pojam kulture
Kultura se može definirati kao način života članova određenih zajednica, zbirka ideja i navika koje oni uče, koje su im zajedničke i koje se prenose sa naraštaja na naraštaj. Članovi društva svoju kulturu smatraju neupitnom i uvelike određuje način na koji će se njeni članovi ponašati, razmišljati i rješavati zajedničke probleme; pri tome rješenja koja primjenjuje jedna kultura mogu biti u potpunosti neprihvatljiva za pripadnike drugog kulturnog kruga. Kultura definira prihvaćene načine ponašanja za pripadnike nekog društva i ona ima dvije bitne značajke:
• ona se uči i
• ona je zajednička.
Bez nje ne bi bilo ljudskog društva. Kultura u velikoj mjeri determinira kako pripadnici nekog društva misle i osjećaju;ona upravlja njihovim djelatnostima i definira njihov pogled na život. Ljudsko ponašanje uvelike je determinirano kulturom.
Objavio ivanicaa7822 25. mart 2024.
Objavio Nikolic.i_ 13. mart 2024.
Objavio Nikolic.i_ 13. mart 2024.
Objavio DJOKO MEKLAUD 27. mart 2024.
Objavio nejra.16 27. mart 2024.
Objavio bojana.petr 27. mart 2024.
Objavio DJOKO MEKLAUD 27. mart 2024.
Objavio nejra.16 27. mart 2024.
Objavio bojana.petr 27. mart 2024.
Komentari
You must be logged in to post a comment.