Monopol

1. UVOD
Monopol predstavlja tržišno stanje u kojem se na strani ponude nalazi samo jedan prodavac koji je u mogućnosti da odlučujuće utiče na formiranje cijena, a na strani potražnje nalazi se mnoštvo kupaca bez mogućnosti izbora drugog dobavljača i uticaja na cijenu. Za monopolistu ne važi marginalno pravilo. Monopolistička pozicija na tržištu omogućava mu da maksimizira profit proizvodeći onu količinu proizvoda i usluga za koju su marginalni troškovi jednaki marginalnom prihodu.
U ekonomiji se posvećuje značajna pažnja slobodnoj konkurenciji, jer je relativno lako shvatiti tržište na kome ona vlada. Međutim, savremena tržišna privreda poznaje i druge oblike konkurencije, gdje se prvenstveno misli na monopolsku. Za čistu monopolsku strukturu tržišta karakteristično je da na strani ponude postoji samo jedan ponuđač – monopolist, a na strani potražnje samo jedan kupac – monopsonist. Bitna karakteristika monopola je da može potpuno odrediti cijenu robe koju prodaje, bez obzira na količinu koju nudi. Isto tako na strani potražnje monopsonist određuje po kojoj će cijeni robu kupovati.
Pojava monopola vezana je za novi val pronalazaka i tehničkih i tehnoloških dostignuća, krajem prošlog i početkom ovog stoljeća. Da bi se sve ovo stavilo u upotrebu bile su potrebne enormne količine kapitala, gdje se pojavljuje stvaranjem velikih i ekonomski moćnih vlasnika kapitala. Proces koncentracije i centralizacije kapitala omogućio je stvaranje monopola. Koncentracija je proces povećanja kapital putem akumulacije koji se ostvaruje pod kontrolom jednog ili više vlasnika kapitala. Uz sve veće bogaćenje putem akumulacije, krupni kapitali se uvećavaju na razne načine, bilo da se radi o nasilnom prisvajanju, kupovinom ili otkupom slabije stojećih preduzeća , kao i dobrovoljnim spajanjem preduzeća. U okviru seminarskog rada biće analizriane osnovne karakteriskie monopola, sa posebnim osvrtom na vrste monopola, te izvore monopolske moći.

2. MONOPOL
2.1. Pojam i karakteristike monopola
U ekonomiji se posvećuje značajna pažnja slobodnoj konkurenciji, jer je relativno lako razumjeti tržište na kome ona vlada. Međutim, savremena tržišna privreda poznaje i druge oblike konkurencije, gdje se prvenstveno misli na monopolsku. Za čistu monopolsku strukturu tržišta karakteristično je da na strani ponude postoji samo jedan ponuđač – monopolist, a na strani potražnje samo jedan kupac – monopsonist. Bitna karakteristika monopola je da može potpuno odrediti cijenu robe koju prodaje, bez obzira na količinu koju nudi. Isto tako na strani potražnje monopsonist određuje po kojoj će cijeni robu kupovati.
Pojava monopola vezana je za novi val pronalazaka i tehničkih i tehnoloških dostignuća, krajem prošlog i početkom ovog stoljeća. Da bi se sve ovo stavilo u upotrebu bile su potrebne enormne količine kapitala, gdje se pojavljuje stvaranjem velikih i ekonomski moćnih vlasnika kapitala. Proces koncentracije i centralizacije kapitala omogućio je stvaranje monopola. Koncentracija je proces povećanja kapital putem akumulacije koji se ostvaruje pod kontrolom jednog ili više vlasnika kapitala. Uz sve veće bogaćenje putem akumulacije, krupni kapitali se uvećavaju na razne načine, bilo da se radi o nasilnom prisvajanju, kupovinom ili otkupom slabije stojećih preduzeća, kao i dobrovoljnim spajanjem preduzeća. Najčešća je sljedeća podjela monopola koja je proistekla uglavnom iz načina nastajanja:
− Prirodni monopol – nastaje iz limitiranosti proizvodnih faktora i izvora ponude.