Odlomak

Svako ko je makar površno upoznat sa radom Virdžinije Vulf reći će o njoj, bez razmišljanja, da pripada jednom književnom pravcu (ili pre epohi) koji se zove modernizam i da njene romane karakteriše revolt protiv realizma, tj. da su oni nešto sasvim suprotno romanima realizma, nešto suptilno, fluidno i neuhvatljivo, poput snova i fantazija, i da se bave potpuno drugačijim temama. Sve je to tačno, ukoliko pod pojmom „realizam“ podrazumevamo devetnaestovekovni realizam, određeni korpus dela sa zajedničkim osobinama, nastao u određenom istorijskom trenutku. To je viktorijanski roman kada govorimo o engleskoj književnosti. Virdžinija Vulf veoma kritikuje svoje savremenike, Beneta, Velsa, Golsvortija, koji pišu u tom maniru. Međutim, ona nigde ne kaže da realnost ne treba da bude tema književnosti! Upravo o tome ona piše; stvarnost, život, osvajaju nas na svakoj stranici njene proze. Fantazija je legitimna književna forma, piše Dejvid Dejčis, ali dodaje da ni jedan roman Virdžinije Vulf nije delo te vrste, osim možda „Orlanda“. Ona je zainteresovana za život i probleme svog vremena, dovoljno dokaza za to imamo u njenoj nefikcionalnoj prozi. U čemu se onda sastoji razlika između njenih romana i romana onih koje kritikuje?

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

  • 7 stranica
  • Moderna književnost dr Miodrag Radović
  • Školska godina: dr Miodrag Radović
  • Skripte, Jezici/Književnost
  • Srbija,  Novi Sad,  Filozofski fakultet, Novi Sad  

Više u Skripte

Komentari