Odlomak

1. Šta je učenje?

Postoje mnogi oblici i vrste učenja koje se po mnogo čemu razlikuju, ali imaju i neke zajedničke elemente koji nam mogu pomoći u određenju pojma učenja. Svi oblici učenja podrazumevaju trajnu promenu koja se događa u pojedincu koji uči. Često ta promena je vidljiva u ponašanju te osobe i ona može biti pozitivna ili negativna. Primer pozitivne promene kod dece predškolskog uzrasta je: razlikovanje divljih i domaćih životinja, a primer negativne promene je na principu emocionalnog uslovljavanja (bihevioristički model koji kaže da je:„ ponašanje naučeno i da je ovo učenje neodvojivo od svog socijalnog konteksta“) dete nauči strah od paukova ili zmija od osoba u svojoj okolini. ( Biro, Nedimović; 2014)
Promene koje učenje donosi u većini slučajeva,doprinose proširenju kapaciteta osobe koja uči i pomaže njenom prilagodjavanju. Ne stiče se samo znanje, već se i formira osobina ličnosti (crta,stavova,vrednosti,potreba,navika…). Razlikujemo dve vrste učena koje imaju značaj za čoveka i njegov razvoj: verbalno i motorno, i nekoliko oblika učenja: klnosično uslovljavanje, instrumentalno uslovljavanje, učenje po modelu, učenje uviđanjem (Radonjić S. 1985).
Klasično uslovcljavanje je najednostavniji oblik učenja. Uslovni refleks je spontana reakcija koja se odvija bez svesne odluke. Uslovni refleksi se najčašće javljaju kod motornih reakcija; ako, na primer,emitujemo zvuk pre blagog elektrošoka na šapu psa i on će vlo brzo početi da trza ruku na zvono. Zakonitosti uslovnog refleksa istraživao je ruski naučnik Pavlov. U njegvom čuvenom ogledu, psu je neposredno pre davanja hrane emitovao zvuk, da bi, posle nekoliko ponavljanja pas počeo da luči pljuvačku već posle pojave zvuka, iako još nije ni video ni hranu. Pas je dakle „naučio“ da posle zvuka sledi hrana.
Instrumentalno učenje se moše definisati kao jednostavno učenje određenog ponašanja, kao posledica rezultata tog ponašanja. Američki naučnik Skiner istraživao je šta eksperimentalne životinje mogu da nauče manipulacijom određenih objekata u zavorenoj kutiji, primer: Gladni pacov je stavljen u kutiju gde je na jednom kraju bila poluga. Pritisak na polugu ubacivao je hranu u kutiju. Pacov je u početku slučajno pritiskao polugu, da bi kasnije naučio da pritisak na polugu ubacuje hranu (Biro, Nedimović 2014).
Učenje po modelu ili učenje posmatranjem:“Učenje na tuđoj koži“ podrazumeva usvajanje ponašanja na osnovu posmatranja i oponašanja nekog uzor, koje nepoželjne u odeđenoj situaciji ( npr. dete vidi da neko dobija nagradu za neko ponašanje, pa i samo počinje da se tako ponaša). Identifikaciju i imitaciju kada osoba usvaja određena ponašanja zbog toga što ceni ili voli osobu koja ga ispoljava( npr. deca se identifikuju sa roditeljima ili imitiraju popularne ličnosti). Učenje koje u sebi sadrži više kognitine procese,poput rešavanja problema, nazivano učenje uviđajem. Nemački psiholog Keler je vršio istraživanje na šimpanzi. Kavez u kome se ona nalazila stavio je jedan štap a ispred kaveza je stavio bananu, dovoljno daleko da je majmun nije mogao dohvatiti. Posle izvesnog vremena, šimpanza je uvidela da uspomoć štapa može dohvatiti bananu što je i učinila (Radonjić S. 1985; Biro, Nedimović 2014).
Učenje uviđanjem predstavlja vezu između određenih reakcija(ponašanja) i situacija se uspostavlja na osnovu mišljenja (inteligencije), odnosno zbog toga što onaj ko uči shvata da je to odgovarajuća reakcija (ponašanje) u toj situaciji da dovodi do rešenja (Radonjić S. 1985 ).
Kao što vidimo sposobnost u učenja nije samo ljudskog roda. Mnoge životinjske vrste imaju sposobnost učenja. Ono po čemu je ljudska vrsta specifična jeste sposobnost usvajanja (učenja) jezika.
Jezik nam omogućava komunikaciju, mišljenje, rezonovanje, čuvanje velike količine informacija i pristup do njih, pamćenje prošlosti i planiranje budućnosti.
Pojam učenja ne vezujemo samo za školu i školsko učenje već ga posmatramo u mnogo većem kontekstu u odnosu na „učenje za školu“ npr. dete jaslenog uzrasta uči da hoda,uči da govori,uči da koristiu nošu,uči šta sme a šta ne, dok dete predškolskog uzrasta npr.uči da vezuje pertle i zakopčava dugmad, uči da bude samostalno u obavljanju kulturno-higjenskih navika, uči boje i oblike, usvaja pesmice za priredbu, uči brojeve i pojam o relaciji u prostoru (gore-dole; levo –desno; napred- nazad), uči da vozi biciklu ,rolere, trotinet…

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Obrazovanje

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari