Odlomak

UVOD

Porast štetnih djelatnosti pravnih lica je jedna od negativnih strana razvoja privrede i moderne civilizacije, što naročito u nekim oblastima u novije vrijeme postaje ozbiljan problem. Deliktne radnje pravnih lica imaju nesagledive štetne posljedice u svim oblastima. U svom privrednom poslovanju neka pravna lica u želji za sticanjem profita nemaju obzira ni prema najvažnijim dobrima pojedinca i društva. Zapaženo je da pravna lica imaju značajnu ulogu i u organizovanom kriminalitetu, bilo tako što su sama uključena u neke forme organizovanog kriminaliteta, bilo tako što su na različite načine povezana sa organizovanim kriminalitetom.

U kriminologiji je nastao i pojam korporacijskog kriminaliteta koji se vrši prije svega u oblasti privrede. Iako skoro da nema krivičnog djela koje se ne može učiniti u okviru pravnog lica i za koja, pod određenim uslovima, mogu odgovarati i pravna lica, zapaženo je da se posebno vrše krivična djela kao što je davanje mita, utaja poreza, prevara, falsifikovanje službene isprave, prouzrokovanje lažnog stečaja, pranje novca, zagađivanje životne sredine, ilegalni promet opojnim drogama, ilegalna trgovina oružjem itd. No, osim ovih krivičnih djela, u zavisnosti od toga kakvi se uslovi predvide za odgovornost pravnog lica, pravnom licu se može pripisati odgovornost i za krivična djela kao što je ubistvo, teška tjelesna povreda, ugrožavanje javnog saobraćaja, pa čak i silovanje. To ukazuje na kriminalno-političku potrebu da se na ove radnje reaguje i kaznenim sankcijama, što oživljava jednu od starih dilema u oblasti krivičnog prava: da li pravno lice može biti subjekt krivičnog djela.

 

 
1. ODGOVORNOST PRAVNIH LICA ZA KRIVIČNA DJELA- RAZVOJ I STANJE

Ranije je u pravnoj nauci bio prisutan stav da pravno lice ne može biti subjekt krivičnog djela, prije svega zbog postojanja načela subjektivne individualne odgovornosti (nulla poena sine culpa) i neprihvatljivosti kolektivnog kažnjavanja.

Specifičnosti pravnih lica predstavljale su ozbiljnu prepreku za iznalaženje adekvatnog rješenja u okviru krivičnog prava. Tome na putu stoje, prije svega, neka osnovna načela savremenog krivičnog prava (načelo subjektivne individualne odgovornosti, tj. načelo nulla poena sine culpa, neprihvatljivost kolektivnog kažnjavanja i dr.). I na pravno-dogmatskom planu teško je naći odgovarajuća rješenja. Da je to ipak moguće, pokazuju sve brojnija strana zakonodavstva u kojima je uvedena ova vrsta odgovornosti.

Najznačajnije koncepcijsko pitanje u ovoj oblasti jeste ono koje se tiče krivičnоpravne, odnosno kaznene odgovornosti pravnog lica u širem smislu. Tu se može govoriti o tri stava. Prvi odbacuje kako krivičnu tako i svaku drugu kaznenu odgovornost pravnog lica. Drugi stav odbacuje krivičnu, ali prihvata kaznenu odgovornost – ili kao odgovornost sui generis, ili pak kao odgovornost za druge kažnjive delikte, prije svega prekršaje. I treći stav jeste da je, i pored brojnih teškoća, krivičnopravna odgovornost pravnih lica ne samo moguća već potrebna i opravdana.  Danas se prvi stav sve rjeđe zastupa, a između drugog i trećeg stava sve više se gubi jasna granica jer se kaznena odgovornost pravnog lica sui generis u mnogim aspektima približava
krivičnopravnoj odgovornosti.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Pravo

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari