OSNOVA METODOLOGIJE ŽURNALISTIKA

ZNANOST – je misaona interpretacija objektivne stvarnosti koja je zasnovana na činjenicama te stvarnosti. Pod znanošću se podrazumijeva i određeno područje istraživanja sa svim podacima, pojmovima, hipotezama, zakonima, metodama i instrumentima kojima se znanstveni radnici služe u otkrivanju znanstvene istine.
ŠTA JE LOGIKA? Evropska logika nastala u Grčkoj, njenim osnivačem opravdano se smatra veliki grčki filozof Aristotel. Logika je grčka riječ kojom označavamo logičko filozofsko učenje o logosu, što znači govor, riječ, um itd. Logičari se najčešće slažu da logiku ne zanima svaki govor, nego samo onaj koji ima neko značenje ili smisao te može biti istinit ili neistinit. Logika je nauka o zakonima i formama predmetno istinitog mišljenja.
ZNANOST I FILOZOFIJA – Iako i znanost i filozofija teže za istinom, one se ipak međusobno dosta razlikuju, prije svega u predmetu istraživanja. Filozofija teži za istinitom spoznajom totaliteta, i podliježe samo logičkoj verifikaciji, dok znanost podliježe i empirijskoj verifikaciji. Da bi se neka znanost izdvojila iz filozofije, trebala je definisati vlastiti predmet istraživanja i razviti vlastite metode istraživanja.
ZNANOST I TEHNIKA – Znanost otkrivanjem zadovoljava znatiželju i samo jednu ljudsku potrebu, a tehnika se koristeći tim otkrićima, može zadovoljiti veliki broj ljudskih želja. Dok je znanost zasnovana na otkriću, dotle se tehnika temelji na izumu. Znanost otkriva ono što u objektivnoj stvarnosti postoji (zakonitosti), a tehnika izmišlja način primjene tih otkrića kako bi se povećala efikasnost čovjekova djelovanja. Znanost objašnjava objektivnu stvarnost, a tehnikom je čovjek ovladava.
ZNANOST I IDEOLOGIJA – Znanost provjerava svoju misao, a ideologija uvjerava. Znanost otkriva istinu, ideologija stvara zabludu. Znanstveni pristup obilježava sila argumenata, a ideologijski pristup obilježava argument fizičke sile i simboličke prisile. Znanost je objektivna, jer njezino mišljenje ovisi o onome o čemu misli, a ideologija je subjektivna, jer njezina misao ovisi o onome ko misli.
DUALIZAM U ZNANOSTI – Umjesto da se spoznajni proces shvati kao jedinstvo teorijske misli i praktične djelatnosti, u historiji znanosti ta dva aspekta su se razdvajala i suprostavljala. Tih se jednostranosti ni današnja znanost nije oslobodila, što je vidljivo iz sukoba „teoretičara“ i „empiričara“. Tri razloga koja su najviše pridonijela razbijanju jedinstvenog spoznajnog procesa jesu: spoznajni, društveni i obrazovni.
KVANTOFOBIJA I KVANTOFRENIJA U DRUŠTVENIM NAUKAMA
Kvantofobija podrazumijeva naglašavanje samo kvalitativnog pristupa u istraživanju društvenih pojava gdje se teoretičari koriste samo racionalnim metodama upadajući u kvantofobiju. Kvantofrenija predstavlja isticanje kvantitativnog pristupa u istraživanju društvenih pojava gdje se empiričari usmjeravaju na prikupljanje iskustvenih podataka i upadaju u kvantofreniju.
METODOLOGIJA – je logičko-epistemološka disciplina koja izučava metode, razvija njihova logička načela, ali i nastoji sistematizovati i ocijeniti istraživačko iskustvo jedne nauke. Metodologija se može definisati i kao učenje o metodama, tj. dio logike koji se bavi proučavanjem spoznajnih metoda. METODE – su sredstva i načini pomoću kojih pristupamo nekom problemu.
EPISTEMOLOGIJA (grč. Episteme-znanost i logos-nauka) je teorija o znanostima, njihovim metodama i sistematici. Taj izraz je prvi uveo škotski filozof James Frderick Ferrier (1808-1864).