Porodica iporodično vaspitanje

ODREĐENJA POJMA PORODICE

Ne postoji jedinstvena definicija pojma porodice, kako niti unutar jedne znanosti koja se bavi proučavanjem porodice, tako niti među interdisciplinarnim znanostima i znanstvenim disciplinama čiji predmet proučavanja ona jeste (pedagogija-posebice porodicna pedagogija, sociologija, filozofija, psihologija…). No, činjenica jeste da je porodica, pre svega, posebna drustvena grupa deo drustvene zajednice.
U različitoj stručnoj literaturi, kao i svakodnevnom životu kada je reč o krvnom srodstvu i zajednicama odnosno grupama koje iz tog krvnog srodstva proizlaze, susrećemo se s dva termina: terminom porodica i terminom obitelj. Stoga valja razgraničiti ta dva termina, budući da oni nisu sinonimi, premda oba proizlaze iz krvnog srodstva kao osnove.
U literaturi starijega datuma, bez obzira s kojeg znanstvenog stajališta prilazili pojmu obitelji, često se kao istoznačnica za obitelj pojavljuje termin porodica što može dovesti do dvojbe. Naime, porodicom se smatra grupa ljudi koju čini više porodica, što će reći kako termin porodica podrazumijeva veću skupinu krvnim srodstvom vezanih ljudi (ili vezanih ugovorom poput, primerice, supruga, svekrve, tasta…). Porodicu, nadalje, čini više generacija ljudi (bake, majke, deca, unučad…). Ona je, dakle, spona koja u sebe uključuje sve srodnike – za razliku od porodicei koja je, gotovo u pravilu, dvogeneracijska i čine je roditelji i njihova deca.
S tradicionalnog sociološkog stajališta kad je reč o obitelji misli se na zajednicu dvoje supružnika, a zatim na zajednicu supružnika i njihovog potomstva. Definicija obitelji – ”društvena skupina koju karakterisu zajedničko prebivanje, ekonomska saradnja i reprodukcija”, a obitelj pritom ”obuhvata odrasle osobe oba pola od kojih barem dve održavaju društveno prihvaćenu spolnu vezu, plus jedno ili više dece, vlastite ili usvojene, odraslih osoba koje seksualno kohabitiraju”.
S druge strane, s gledišta pedagogijske znanosti zajednica u kojoj nema potomstva ne može se smatrati porodicom, nego bračnom zajednicom; porodica je isključivo zajednica koju čine partneri sa svojim potomstvom.
U postmodernom društvu partneri ne moraju biti vezani institucijom braka (u određenim društvima vanbračne zajednice priznate su jednako kao i bračne te sa sobom nose sve benificije ili nedostatke ”potpisom” stečene tzv. ”zakonske” bračne zajednice), kao što niti njihovo potomstvo ne mora biti biološko (adoptivno potomstvo – usvojena djeca – takođe su, uz roditelje, temeljni čimbenik obiteljske zajednice). Takođe, bračni partneri postmodernog društva nisu isključivo suprotnog pola; svedoci smo sve češćih (i od strane određenih društveno-kulturnih zajednica zakonski priznatih) istospolnih bračnih i izvanbračnih zajednica, pa i porodici. Uz to, porodica ne mora biti temeljena isključivo na (van)bračnom paru i njihovom potomstvu: sve veći broj jednoroditeljskih porodica – bilo da je reč o porodicama koje su jednoroditeljskim postale zbog rastave ili smrti partnera, bilo da je reč o odluci roditelja da sam brine o svom potomstvu – svakidašnjica su i našeg društva.
No, pedagozi se slažu da je porodica temelj društva, univerzalna društvena institucija, bez koje društvo ne bi moglo funkcionisati, odnosno primarna društvena zajednica koja je podložna procesu metamorfoze u skladu s društveno-kulturnim rastom i promjenama.Vukasović (1999, 14) spominje porodicu kao ”najmanju društvenu stanicu, temeljnu ustanovu za život svakog društva” koja se temelji na”zajedničkom životu krvnim srodstvom povezanih osoba, najčešće roditelja i dece”, a koju obeležavaju ”intimna atmosfera i emocionalna povezanost”. Kao obeležje i zajedničko stanovanje te ekonomsku kooperaciju članova porodice.