Rješavanje problemskih zadataka u početnoj nastavi matematike

U V O D
U životu čovjeka nema ni jedne aktivnosti koja nema osnovu, svrhu ili smisao što nisu povezani s matematikom. Nedovoljna osviještenost porodičnog okruženja o tome prvi je nemotivacijski faktor u sticanju matematičkih kompetencija učenika.
Kako aktivirati učenike na časovima matematike, kako organizirati nastavu, koja nastavna sredstva koristiti itd. – pitanja su koja muče sve nastavnike što realiziraju nastavu matematike u osnovnim školama. Međutim, predavanje nastave matematike trebalo bi da navodi učenike ka „pronalaženju rješenja“, ka istraživanju formula, njihovog objašnjenja i primjene i na kraju ka formulaciji pretpostavki za uspješnu realizaciju nastave.
Problemski zadaci su sastavni dio matematičkih nastavnih sadržaja kroz čije rješavanje se matematička znanja brže, lakše i temeljitije usvajaju, upotpunjuju i produbljuju, jer tako učenici u početnoj nastavi matematike razvijaju misaone i stvaralačke sposobnosti, provjeravaju se nivoi matematičkog znanja, vještina i sposobnosti.
Problemski matematički zadaci su tekstualni zadaci u kojima učenik treba razumjeti zadatak – tekst postavljenog zadatka, matematički korektno zapisati zadani problem i riješiti (ponekad i odgovoriti na zadatak). Osnovne elemente svakog problemskog zadatka čine uslovi, tj. ono što je poznato ili zadano i pitanje (odgovor), tj. ono što je nepoznato ili traženo. U postavljenom zadatku treba ulazati na vezu između datih podataka, a takođe i na vezu između danih i traženih podataka. Ta veza određuje i izbor aritmetičkih operacija koja će učestvovati u izradi zadataka. Pitanje ukazuje na to šta se traži u zadatku, što je nepoznato.
Ukoliko treba podijeliti nastavu prema aktivnostima učenika, tu podjelu možemo učiniti na sljedeće oblike:
– predavanje – zadatak učenika je da zapamte izložene informacije,
– objašnjavanje – aktivnost učenika je nešto veće, ali se ipak svodi na percepciju,
– istraživanje – učenička aktivnost je stvaralačka.
Naravno, intelektualnom razvoju učenika najviše doprinosi istraživački tip nastave. Takvom nastavom se razvija učeničko stvaralačko mišljenje, a to je glavni cilj učenja putem rješavanja problemskih zadataka u nastavi matematike.