Odlomak

UVOD
1.1.Predmet rada
Ovaj seminarski rad ima za temu pojam i vrste eksternalija. Negativne eksternalije navode tržišta da proizvode veće količine no što je društveno poželjno. Pozitivne eksternalije navode tržišta da proizvode manje količine no što je društveno poželjno.
Da bi ispravila problem, država može internalizirati eksternalije oporezujući dobra koja imaju negativne eksternalije i subvencionirajući dobra koja imaju pozitivne eksternalije. Eksternalija nastaje kada se osoba angažira u aktivnosti koja koja utječe na blagostanje druge osobe pri ćemu niti plaća niti dobiva ikakvu naknadu za taj učinak. Ako je učinak promatrača nepovoljan, zove se negativna eksternalija, ako je koristan zove se pozitivna eksternalija.

1.2.Svrha i cilj rada
Pokušat ću objasniti najkraće pojmove. Eksternalije pozitivne, neganivne zatim izbjegavanje nastalih eksternalija pomoću potpora, poreza itd. Objasnit ću nastanak riječi eksternalije i odakle potječe.

1.3.Radna hipoteza
U prisutnosti eksternalija društveni interes za tržišni rezultat se proširuje izvan blagostanja kupaca i prodavatelja koji sudjeluju na tržištu također uključuje blagostanje drugih osoba koje su pod njihovim neizravnim utjecajem.
1
1.4.Objekt i problem rada
S obzirom da kupci i prodavatelji zanemaruju eksterne učinke njihovih akcija kada odlučuju koliko potraživati ili nuditi tržišna ravnoteža nije učinkovita kada postoje eksternalije. Odnosno ravnoteža ne uspijeva maksimalizirati ukupnu korist za društvo kao cjelinu. Eksternalije je se pojavljuju u mnogim oblicima kao i politički odgovori koji se pokušavaju nositi s neuspjesima tržišta.
1.5.Znanstvene metode
U ovom seminarskom radu su korištene sljedeće znanstvene metode:
-Metoda klasifikacije
-Metoda analize i sinteze

1.6.Struktura rada
Ovaj seminarski rad se sastoji iz teoretskog i praktičnog dijela. Prva polovina rada se svodi na uvod te postavljanje hipoteze.
Druga polovina rada se sastoji od dokazivanja postavljene hipoteze, odnosno kroz cijeli rad se izvode dokazni materijali koji upućuju na dokazivanje hipoteze.

2

2.POJAM EKSTERNALIJA

Eksternalije (engl.externalities, njem. Externalitäten) Tržište je idealni mehanizam koordinacije, ali samo pod pretpostavkama djelovanja savršene konkurencije i uspostavljenog nivoa tržišne ravnoteže. Tržišta mnogo stvari rade dobro, ali ne i sve. U stvarnosti, tržište je daleko od svog idealnog stanja – savršene konkurencije.
Ključna reč savremene ekonomije je „eksternalija”. Tako se definiše „djelatnost koja pozitivno ili negativno utječe na druge subjekte , a da se za to ne mora platiti ili, pak, dobiti obeštećenje”.
Eksternalije se ispoljavaju kada privatni troškovi ili doprinosi nisu jednaki društvenim troškovima ili doprinosima, odnosno kada neki učesnici preduzimaju aktivnost na tržištu u cilju maksimiziranja svojih koristi a te aktivnosti istovremeno prouzrokuju negativne ili pozitivne aktivnosti za druga lica koja ne učestvuju u datoj tržišnoj aktivnosti .
Lica koja ne učestvuju direktno u tržišnoj aktivnosti se mogu nazvati posmatračima na tržištu. Eksternalije direktno vode suboptimalnim društvenim ishodima, odnosno, narušavaju ekonomsku efikasnost .
Eksternalije mogu biti: negativne,pozitivne Primjer negativnih eksternalija je zagađivanje vazduha i voda iz industrijskih postrojenja, fabrika, u oblasti u kojoj živi mnogo više ljudi a ne samo onih koji su sa fabrikom u nekom ugovornom odnosu i koji pritom nisu obeštećeni za neugodnosti i štete koje im nanosi rad fabrike.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Ekonomija

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari