Odlomak

Uvod
Različiti načini korištenja šumskih resursa, kroz historiju Bosne i Hercegovine, doprinijeli su određenom stanju šuma i šumskih zemljišta. Nastale promjene mogu se, na određen način, ocjenjivati – mjeriti, budući da se ta mjerenja odnose na konkretne taksacione i druge elemente (određena stanja), vezane za šumsku produkciju. Na primjernim površinama, na kojima se vrši ocjenjivanje – mjerenje, mogu se utvrditi i vrijednosti parametara koji nisu vezani za šumsku produkciju, no – provedba metoda i tehnika za utvrđivanje cjelokupnog, realnog, stanja šuma i šumskih resursa ovisi od raspolaganja dovoljnom količinom novca, stručnosti i brojnosti stručnog kadra, zakonskim regulativama (ograničenjima).U Bosni i Hercegovini, do danas, provedene su dvije državne inventure šuma, čiji su ciljevi i zadaci bili slični, ali i nešto raznovrsniji, međutim, cilj i jedne i druge inventure bio je pružanje realnih informacija, kako bi se mogla donositi realna rješenja, te planovi i smjernice gazdovanja za budućnost.
U Bosni i Hercegovini, za vrijeme trajanja austro – ugarske okupacije, zavedeno je vrlo ekstenzivno gazdovanje visokim šumama, koje je, zapravo, bilo svedeno na ekstenzivnu eksploataciju šuma. Takav način rada produžen je i u periodu između dva svjetska rata, budući da su obavezama stvorenim dugoročnim ugovorima te postojanju rijetke mreže otvorenosti šuma šumskim komunikacijama, zaostalosti sela i stečenih radnih navika, kreirane vrlo nepovoljne prilike za razvoj šumarstva. Naime, za navedeni period je karakteristično to da je glavno pitanje bilo “Koliko se može posjeći, a da se ne dovede u pitanje opstanak šume?”, zbog čega su tadašnji uređajni planovi imali karakter eksploatacionih, a ne planova za razvoj šumskih područja kao šumsko – privrednih objekata.
Također, u poslijeratnom periodu, takav način rada je produžen zbog pritiska na šumarstvo zbog provođenja velikih planskih sječa, te se, tek, sa smanjenjem pritiska počelo nametati pitanje o tome šta bi se trebalo uraditi kako bi se izbjegla katastrofa koja je bila na pomolu. Iako su mišljenja stručnjaka bila podijeljena oko izbora rješenja za tešku situaciju u kojoj se nalazilo šumarstvo Bosne i Hercegovine, u kojoj su visoke šume bivale sve više degradirane, a šikare zauzimale 43 % ukupnih površina šuma u zemlji, bilo je jasno da treba što hitnije napustiti stare načine rada i sanirati njihove posljedice, te unaprijediti stanje šuma u Bosni i Hercegovini. Za takav poduhvat bile su neophodne informacije, koje je trebalo obezbijediti, a koje su ključ za donošenje bilo kakvih odluka o daljim smjernicama gospodarenja šumama. U cilju da se iznađe rješenje kako dobiti potrebne informacije, koje će služiti kao osnova za realnu (pr)ocjenu stanja šumskih površina i donošenje realnih planova za budućnost, profesor Matić Vasilije je javnosti prezentovao referat pod naslovom „Unapređenje uređajnih radova u NR BiH“, što je poslužilo kao jedna od osnova za izradu metodike prve inventure šuma na velikim površinama. Prilikom izrade Metodike prve državne inventure šuma na velikim površinama, autor prof. Matić se oslonio na Metodiku treće švedske nacionalne inventure šuma, koju je izabrao kao uzor, ali je morao zbog različitih prilika i znatno odstupiti od nje. Odstupanje se odnosilo na proširivanje ciljeva inventure šuma. Kao zadatak je uvedeno i prikupljanje podataka za izradu pedološke karte u razmjeri 1 : 100 000, kao i karte tzv. osnovnih kategorija šuma s obzirom na sastav vrsta drveća. Osim toga, metodikom su predviđena i znatno šira fitocenološka i pedološka snimanja, a zatim je prikupljanje podataka, njihova obrada i sređivanje razrađeno na takav način da su oni mogli poslužiti kao izvorni materijal, između ostalog, i za izučavanje osnovnih tipova šuma.
Pored navedenih pedoloških i fitocenoloških snimanja, zadaci prve inventure šuma u BiH sastojali su se, prije svega, u utvrđivanju realnog stanja površina šuma i šumskih zemljišta po pojedinim kategorijama šuma, a zatim se po tim kategorijama utvrdilo slijedeće:
 realno stanje šuma i šumskih zemljišta u pogledu veličine i kvaliteta zalihe;
 veličine zapreminskog prirasta;
 veličine i obim drvnih masa koje bi trebalo posjeći samo sa stanovišta principa kontinuiteta produkcije (šumsko – uzgojnih potreba);
 veličine glavnih faktora koji sprečavaju i otežavaju podmlađivanje sastojina, te obim potrebnih meliorativnih radova na prevladavnju tih problema;
 stanje „otvorenosti šuma“ te orografske karakteristike.
Nakon provedene inventure uslijedila su detaljnija pedološko – vegetacijska kartiranja šuma i šumskih zemljišta u BiH te ostalih zemljišta u cilju izrade planova gazdovanja šumama, tako da nije potrebno vršiti nova snimanja u tu svrhu. Za pojedina područja u BiH nedostaju detaljne vegetacijske i pedološke karte, posebno kada se radi o površinama pod privatnim šumama, međutim – taj problem se i ne može rješavati na zadovoljavajući način inventurom na velikim površinama. Prvom inventurom šuma. tj. taksacionim snimanjima bila je obuhvaćena cijela teritorija BiH, odnosno vršena su stacionažna mjerenja površina na svim traktovima – prugama sistematski raspoređenim u kvadratnoj mreži, stranica 5,056 km, bez obzira da li se radi samo o šumama i šumskim zemljištima ili o poljoprivrednim površinama.
Odluku o izradi Metodike za provođenje druge inventure šuma i šumskih zemljišta donijela su nadležna entitetska ministarstva, nakon dugotrajne diskusije – prvenstveno – o potrebi takve inventure, a zatim i o načinu izrade takvog posla (Lojo et al., 2008). Razmatranje potrebe zavođenja druge državne inventure šuma u BiH je vršeno iz razloga tada – već – postojećeg raspolaganja velikim brojem nekih potrebnih informacija, budući da se u oba bh. entiteta vrše taksaciona snimanja pojedinih šumskogospodarskih područja, šuma u državnom vlasništvu – radi izrade planova gazdovanja istima, ali i inventure šuma u privatnom vlasništvu, po područjima općina.U odnosu na prvu inventuru šuma na velikim površinama u BiH, koja je, s obzirom na postavljene ciljeve, bila veoma opsežna, druga inventura šuma ima nešto uže i drugačije ciljeve, zahvaljujući tome što je veliki broj nepoznanica i problema riješen provođenjem prve inventure šuma, kao i naknadnim naučnim i stručnim radovima. Također, Metodika druge državne inventure šumskih resursa BiH je koncipirana kao monitoring stanja i promjena šuma na državnom nivou, radi zadovoljenja informacionih potreba na lokalnom i internacionalnom nivou, te je veliki broj obilježja, koja se odnose na stanje šuma, mjeren s ciljem dobijanja boljeg uvida u strukturu drvne zalihe šuma, veličinu zapreminskog prirasta šuma, vegetacijskog pokrova i stanja šumskih zemljišta, zatim određene aspekte biorazličitosti i uticaja klimatskih promjena, korištenja šuma i šumskog zemljišta, kvaliteta gazdovanja i stanja šumskih puteva. Operativno, državna inventura šuma podijeljena je u dvije faze: Fazu 1, koja obuhvata testiranje metodike u sjeverozapadnom dijelu BiH, šumskogospodarskoj oblasti 1, te Fazu 2, koja treba obuhvatiti sve ostale šume i šumska zemljišta. Faza 1 je provedena tokom 2006. godine, a trajanje Faze 2 ja planirano do 2009. godine.
Jedna od bitnih razlika uzmeđu dvije inventure šuma u BiH je permanentnost tj. stalnost ploha, na kojima su vršena taksaciona snimanja. Kako je sačinjena mreža uzorkovanja u Gauss – Kruegerevom sistemu, sa ucrtanim traktovima, po stratumima (Stratumi 1 i 2), za čitavu BiH, i kako su na preglednim topografskim i satelitskim kartama članovi stručnih timova na terenu evidentirali tačne koordinate (svake od četiri plohe trakta te azimutne udaljenosti od centra ploha za sve pomjerene centre, dok su centri obilježeni na terenu metalnim kočićima, pobijenim u zemlju), plohe i njihove centre je lahko, te uz pomoć detektora metala, ponovo pronaći na terenu pri novoj inventuri šuma.To je jedna od osnova za provođenje kontinuiranog praćenja promjena stanja šuma i šumskih zemljišta, a također i jedna od prednosti permanentnih (stalnih) u odnosu na temporalne (nestalne) plohe.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Skripte

Komentari