Odlomak

UVOD

U savremenom kapitalizmu privreda nikako ne bi mogla da opstane bez konstantnog uticaja države. Kada god proizvodnja upadne u krizu, država je tu da preduzme odgovarajuce mere koje ce pružiti pomoc posrnuloj privredi i unaprediti je. Pored monetarne politike i politike cena i dohodaka, fiskalna politika predstavlja zasebnu grupu mera države u cilju regulisanja potrošnje, investicija i zaposlenosti. Drugi njen naziv jeste i aktivna budžetsko-poreska politika. To je zato što su joj osnovne ekonomske kategorije pre svih budžet, a potom i porezi, kao osnovni državni prihodi. Postoji mnogo vrsta poreza, od kojih je neke lakše, a neke teže naplatiti.U manje razvijenim zemljama prevagu odnose oni koji se lakše prikupljaju, indirektni porezi ,jer se vezuju za robe i usluge. Sa druge strane, u razvijenim zemljama preovladuju direktni porezi, vezani za lica I preduzeca. Iako se znatno teže sakupljaju, oni mogu da cine cak i do 90% ukupnih poreskih prihoda u razvijenim državama. Zbog toga je njihov uticaj na državni budžet neizmerno važan. Porezi su najvažniji izvor državnih prihoda, a direktni porezi cine najveci deo poreskih prihoda u razvijenim zemljama. Porez na imovinu je jedan od njih.

 

 

FISKALNA POLITIKA
Iako je kapitalizam u pocetku bio zasnovan na nemešanju države u privredne poslove, pokazalo se da su državne intervencije ipak neophodne. Kapitalizam je bio nemocan da se samostalno izvuce iz svake krize u koju zapadne. Iz tog razloga kapitalisticke države još od tridesetih godina prošlog veka pocinju da preduzimaju efikasne mere, sa ciljem obezbedivanja stabilnog privrednog razvoja i pune zaposlenosti.
Postoji nekoliko metoda koje kapitalisticka država koristi za sprovodenje odredenih mera, koje podrazumevaju ulaganje državnog novca u one grane proizvodnje za koje je privatni kapital manje zainteresovan ili uopšte nezainteresovan. Time država podstice povecanje efektivne tražnje. Prva u nizu metoda jeste aktivna budžetsko-poreska politika, ili, krace, fiskalna politika .

 

 

BUDŽET
Budžet predstavlja novcani predracun države. To je najcešce jednogodišnji dokument I njega priprema ministarstvo finansija u saradnji sa drugim ministarstvima, dok ga usvajaskupština u obliku zakona. Budžet ima karakter finansijskog plana države za jednu godinu. To je neka vrsta prognoze koliko ce novca država dobiti naplatom javnih prihoda i koliko ce joj novca biti potrebno za sve planirane rashode. Sadržaj državnog budžeta obicno cine razvijeni spisak prihoda i rashoda, zajedno sa njihovim planiranim iznosima za sledecu godinu, kao i pratecim procesnim i slicnim odredbama. Budžetski bilans predstavlja razliku izmedu državnih prihoda i državnih rashoda. bilans budžeta = državni prihodi – državni rashodi
Ovaj bilans može biti pozitivan ili negativan. Kada su prihodi veci od rashoda, na snazi je budžetski suficit. Tada država ne troši sav prihod, vec jedan deo cuva. Kada ude u budžetski deficit, kada rashodi postanu veci od prihoda, država troši sacuvani prihod sa ciljem da pomogne privredi da prevazide krizu. Kada su prihodi jednaki rashodima budžet je uravnotežen. U ekonomskoj teroriji razlikuju se tri kategorije budžeta. Stvarni ili realni budžet registruje stvarne prihode i rashode države u odredenom periodu.
Strukturni budžet daje kalkulaciju kakvi bi bili državni prihodi i državni rashodi kada bi ekonomija funkcionisala na nivou prirodne stope nezaposlenosti.Ciklicni budžet izražava efekte privrednih ciklusa na budžet.On zapravo predstavlja razliku izmedu stvarnog i strukturnog budžeta.U državne rashode spadaju plate radnika u državnim institucijama, zatim investicije, javni radovi,otplate dugova, stvaranje budžetskih rezervi i slicno.Sredstva za finansiranje svih ovih davanja obezbeduju se naplatom javnih prihoda.
 

 
SISTEM JAVNIH PRIHODA I JAVNIH RASHODA
Zakonom o javnim prihodima i javnim rashodima utvrduje se sistem javnih prihoda I finansiranja javnih rashoda. Za finansiranje javnih rashoda sredstva se obezbeduju iz javnih prihoda. Ono se vrši preko budžeta Republike, autonomne pokrajne, grada ili opštine. Javnim prihodima smatraju se oni prihodi kojima se finansiraju prava i dužnosti Republike i poslovi i zadaci grada Beograda i opštine utvrdeni Ustavom i zakonom. Ovim zakonom takode se utvrduje i visina javnih prihoda, kao i oslobodenja i olakšice i poreski krediti. Vrste javnih prihoda definisane ovim zakonom su:

  • porezi
  • carine i druge uvozne dažbine
  • takse
  • naknade za korišcenje dobara od opšteg interesa
  • javni zajmovi
  • doprinosi za finansiranje obaveznog socijalnog osiguranja
  • lokalni javni prihodi

Zakonom o poreskom postupku i poreskoj administraciji obrazuje se Poreska uprava, kao organ uprave u sastavu Ministarstva finansija i ekonomije, i ureduje njena nadležnost i organizacija. Poreska uprava sprovodi postupak utvrdivanja i naplate odredene vrste javnih prihoda, poreza. Ona takode vrši naplatu novcanih kazni, zatim kamate po osnovu dospelog a neplacenog poreza, troškova postupka prinudne naplate poreza i, konacno, troškova poreskoprekršajnog postupka. Sve ove dažbine jednim imenom se nazivaju sporednim poreskim davanjima. Ovim zakonom ureduje se postupak utvrdivanja, naplate i kontrole javnih prihoda koje naplacuje Poreska uprava, prava i obaveze poreskih obveznika, potom registracija poreskih obveznika i poreska krivicna dela i prekršaji.Zakon o poreskom postupku i poreskoj administraciji ima prednost u odnosu na svaki drugi zakon koji se odnosi na bilo koju staqvku vezanu za rad Poreske uprave. Dakle, ako je drugim zakonom pitanje iz oblasti koju ureduje ovaj zakon uredeno na drugaciji nacin, primenjuju se odredbe ovog zakona.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Jedan komentar na “Porez na imovinu”

qbojanq says:

Po mom skromnom mišljenju malo strana za ovakvu temu, treba više da se piše o pojedinim delovima poreza na imovinu.

Komentari