Odlomak

1. UVOD

Pravna norma je pravilo o ponašanju ljudi koji sadrži propis o primeni državne sankcije u slučaju njihovog prekršaja. Pravna norma nije pravilo ponašanje već pravilo o ponašanju ljudi zaštićeno državnim aparatom prinude. Država ima najjaču vlast, monopol fizičke prinude. Pravna norma je pravilo o određenom ponašanju. Pravne norme se dele na dve osnovne vrste: na uslovne i bezuslovne, i na opšte i pojedinačne pravne norme.
Pravna norma i pravni akt čine normativni deo pravnog poretka. Pravni akt je izjava volje, izraz razuma koji sadrži pravnu normu ili predstavlja uslov za primenu pravne norme.
Pravni akt je samo onaj akt koji sadrži pravnu normu, odnosno pravne norme ili predstavlja uslov za primenu druge pravne norme. Pravni akt može sadržati opšte i pojedinačne pravne norme, ili neki od uslova za primenu norme, kao što su molba, žalba, izjava. Pravni akt u svom pojmovnom određenju sadrži dva elementa: unutrašnji ili psihički i spoljni- materijalizacija pravnog akta kao psihičkog akta.
2. POJAM PRAVNE NORME

Norma je reč latinskog porekla koja znači pravilo. Pravna norma je jedna od vrsta društvenih normi. Pored nje postoje i druge društvene norme (tehničke, moralne). Pravna norma se od ostalih društvenih normi razlikuje bitnim i karakterističnim svojstvima.
Pravna norma je osnovni i najbitniji element prava. Pravo se sastoji iz pravnih normi i iz skupa pravnih normi. Elementi pravne norme nisu pravo, već samo sastavni elementi pravne norme kao najprostijeg pravnog elementa. Tek kada se svi oni skupe u pravnu normu postaju pravo.
Pravna norma je pravilo o ponašanju ljudi koji sadrži propis o primeni državne sankcije u slučaju njihovog prekršaja. Pravna norma nije pravilo ponašanje već pravilo o ponašanju ljudi zaštićeno državnim aparatom prinude. Država ima najjaču vlast, monopol fizičke prinude. Pravna norma je pravilo o određenom ponašanju.
3. VRSTE PRAVNIH NORMI

Pravne norme se dele na dve osnovne vrste: na uslovne i bezuslovne, i na opšte i pojedinačne pravne norme. Svaka pravna norma treba da bude u skladu sa društvenom stvarnošću, jer u protivnom bi bila besmislena. Ona se donosi kao pravilo o ponašanju radi regulisanja određenih društvenih situacija, stanja, odnosa. Norma može biti u bližoj ili daljoj vezi sa situacijom na koju se odnosi. Ako se norma donosi unapred i odnosi se na situacije koje mogu ili trebaju da nastupe, samo nastupanje takve situacije je uslov za primenu dotične norme. Takve norme se nazivaju uslovnim normama. Uslovne norme nazivaju se i apstraktnim normama. One imaju sva četiri elementa pravne norme a to su pretpostavka dispozicije, dispozicija, pretpostavka sankcije i sankcija. Uslovne norme mogu biti opšte i pojedinačne.
Bezuslovne norme su norme koje se donose za situacije koje su već date. Njihova primena ne zavisi od neke situacije koja treba da nastupi, tj od nekog uslova kao kod uslovnih normi.. Najčešće supojedinačne ali mogu biti i opšte, one se nazivaju i konkretnim normama. Pravne norme se dele na opšte (generalne) i pojedinačne (individualne). Opšte pravne norme odnose se na ne određeni broj slučajeva, tj lica koja se nalaze ili se mogu naći u istoj situaciji, predviđenoj normi. Pojedinačne pravne norme se odnose samo na jedan određen slučaj koji se po pravilu u normi imenuje.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Pravo

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari