Odlomak

Pravo EU
Opste napomene
Osnovne karak. prava EU jesu da ima neposredno i direktno dejstvo i primat u odnosu na nacionalno pravo.
Povodom pravne prirode u pravnoj nauci ne postoji jedinstven stav.Postoje shvatanja da  pravo EU :
1)ima dvojnu struk. i elemente i međun. i nacionalnog karaktera
2)pripada kategoriji međ .prava(međ. organizacija)
3)ima sui generis pravnu strukturu razlčitu od međun. i nacionalnog prava.
Nijedno od ovih shvatanja nema pravi odgovor o suštini ovog prava.

PRAVNA PRIRODA
Primat u odnosu na nacionalno pravo dovodi do  suprotstavljenosti i konflikata.Postoje brojne oblasti koje su rezervisane za nacionalno pravo ,a u kojima se primenjuje pravoEU i to metodom specif. aplikacije posredstvom suda pravde,sto vodi sukobu. Zajednica limitira prava država ali ipak samo na ogrančenom polju.Ovo se odnosi i na obaveze iz ugovora sa trećim zemljama.U početku nije postojala puna saglasnost o primatu evropskog prava ali danas je rasprostranjena saglasnost svih članica.
Pravo EU proizvodi neposredna pravna dejstva u unutrašnjim pravima država. Direktni efekatznaci da unijska norma proizvodi direktna prava i obaveze na koje se pojedinac moze pozvati u postupcima pred nacionalnim sudom.Značaj je što se tim putem često izbegava konfliktna situacija.Da bi imalo direktno dejstvo pravilo mora biti jasno i precizno da ne ostavlja mogućnost različitog tumačenja.
Pravila predviđena u ugovorima Zajednice direktno se primenjuju  unutar država članica zamenjujuci nacionalno pravo u slučaju nesaglasnosti.
Izvršavanje obaveza od strane država članica je ključno pitanje uspeha funkcionisanja Zajednice .Ta obaveza obuhvata i ugovore u nadležnosti komisija i odluke suda pravde.Mora postojati mehanizam kojim se države članice mogu prinuditi da izvrše svoje obaveze.Glavni deo tog mehanizma je u članu koji kaže da ako Komisija smatra da država članica nije ispunila svoje obaveze  iz ugovora daje svoje mšljenje nakon što je drugoj državi dala da se izjasni.Ako ta država ne postupi u skladu sa mišljenjem komisije ,onda komisija može izneti predmet pred Sud.
Drugi model kaže da država članica može tužiti drugu ukuliko ova nije izvršila obavezu pred Sudom pravde.
Ne postoji jasan stav o načinu kažnjavanja u slučaju da članica odbije izvršenje obaveze.Problem je vremenski limit za izvršenje odluke suda,ako država članica nije donela mere za izvršenje u utvrđenom roku ,Komisija može da obavesti sud pravde.Istovremeno ona predlaže visinu novčane kazne koju shodno okolnostima treba da plati dotična država.Pozivanje na reciprocitet kao odbranu nije prihvaćeno kao što argument odbrane nisu ni okolnosti u unutrašnjem pravu država članica.
Uopšte izvršavanje obaveza je najvažnije pitanje u Uniji.

No votes yet.
Please wait…

Detalji dokumenta

Više u Pravo

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari