Autorsko pravo i srodna prava

UVOD

Autorsko pravo kao koncept se po prvi put javlja u 15. vijeku, mada se prema određenim izvorima smatra da je u nekom obliku postojalo još u starom Rimu. Svoj naziv autorsko pravo može da zahvali latinskoj riječi auctor , što u nekom doslovnom smislu možemo prevesti kao „stvoritelj“. Po svojoj prirodi, autorsko pravo pripada fizičkoj osobi koja je stvorila autorsko djelo. Autorsko pravo štiti nosioca prava i identitet autorskog djela.
Zakon o autorskom pravu autorsko djelo određuje kao individualnu duhovnu tvorevinu iz književnosti, nauke i umjetnosti . Autorsko djelo u sebi sadrži specificitet autorove ličnosti, s obziroom na to da se njegove ideje, njegova suština kao bića ostvaruju kroz određeni književni, naučni, likovni ili muzički izražaj koji se u opipljivom smislu formira kao djelo. Između autora i djela postoji intelektualna veza na osnovu koje autor stiče pravo da zaštiti svoje lične i imovinske interese, da bude zaštićen kao stvaralac djela, da pribavlja materijalne koristi od eksploatacije svog djela u građansko-pravnom prometu. Povreda autorskih prava događa se kada se autorovo intelektualno vlasništvo umnožava, prikazuje, emituje, prevodi ili prerađuje bez izričitog odobrenja autora ili osobe ovlaštene da se služi navedenim materijalom.
U današnjem, internetski orijentisanom dobu, sa globalnom ekonomijom za koju se procjenjuje da se blizu 70 posto njenog proizvoda bazira na nematerijalnim stvarima i/ili uslugama, više nego ikada ranije do izražaja dolaze pitanja autorskih i srodnih prava, mogućnosti njihovog naplaćivanja, ali i mogućnosti zaštite od neovlaštenog korištenja.
U svijetu u kojem se gotovo svemu može pristupiti jednim klikom miša vrlo je problematično pitanje zaštite prava intelektualne svojine, u koju spadaju autorsko pravo i srodna prava, te prava industrijske svojine. Međutim, možda je još problematičnije pitanje do koje granice se može ići u cilju zaštite tih prava. Naime, nedavno smo bili svjedoci globalnih protesta usmjerenih protiv trgovinskog sporazuma pod krovnim nazivom ACTA (Anti-Counterfeiting Trade Agreement, ili Anti-falsifikatorski trgovinski sporazum), čiji zagovornici tvrde da će stati u kraj kršenjima autorskih prava, dok protivnici tvrde da bi takvi zakoni ugrožavali građanske slobode, pravo na privatnost i internetsku inovaciju.
U nastavku ovog rada pozabavićemo se pojmom i izvorima autorskog prava i srodnog prava, postanku i razvoju autorskih prava, o pravnoj prirodi autorskih prava, o autorskim djelima i vrstama autorskih djela. Objasnićemo pojmove autora i koautora, trajanja autorskih prava te mogućnosti njihove zaštite. Cilj ovog seminarskog rada je pokušati objasniti pojam autorskog prava i sve što je usko vezano uz taj pojam, zatim značaj autorskih prava, potreba da ih se zaštiti, ali i da pokušamo odrediti gdje je u modernim uslovima granica između, s jedne strane, zaštite autorskih prava, a s druge strane, prava na slobodu izražavanja, privatnost i drugih ljudskih i građanskih prava i sloboda.