Odlomak

UVOD

Izvori prava u opštem smislu mogu se definisati kao uzroci ili povodi koji dovode do nastajanja prava. Oni mogu biti materijalni i formalni. Pod materijalnim izvorima se podrazumevaju društvene okolnosti i potrebe, odnosno uzroci koji dovode do nastajanja prava. Pod izvorima u formalnom smislu podrazumeva se forma u kojoj država donosi pravne norme. Prema tradicionalnoj podeli, formalni izvori prava su : zakoni i podzakonski akti, običaji, sudska praksa i pravna nauka.
Dugo vremena, pod uticajem marksističke teorije, smatralo se da je jedini materijalni izvor prava „volja vladajuće klase“. Medjutim, ovakvo pravo koje štiti volju samo jedne klase, ne može biti pravedno i demokratsko pravo, jer u društvu ne postoji samo jedna klasa. Stoga je neophodno da onaj koji stvara pravo vodi računa o tome da ono bude jednaka mera za sve ljude, tojest da teži stvaranju jednog pravednog poretka, u kome će pravo imati za cilj sadržaj izražen u jednoj maksimi starih Rimljana: „Suum cuique tribuere“ (svakom svoje dati).

 

 

 

 

 

Ustav, zakon i podzakonski akti

Ustav u formalnom smislu je najviši pravni akt jedne zemlje. Ustav Republike Srbije sadrži niz odredbi ekonomsko-pravnog karaktera koje nisu samo načelnog karaktera. One su i neposredno primenjive u praksi. Kako ustavom ne mogu biti regulisana sva pitanja ekonomsko- pravnog i poslovno-pravnog karaktera, Ustav reguliše potrebu i način donošenja zakona, podzakonskih akata koje će bliže i potpunije regulisati određene oblasti privrednog života.
Zakon je posle Ustava pisani pravni akt najviše pravne snage, koji donosi posebni zakonodavni organ, po posebnom postupku. Zakoni, kao opšti pravni akti koje donosi zakonodavni organ države po propisanom postupku, moraju biti saglasni Ustavu. Ukoliko zakon celovito odrđuje određenu pravnu oblast on se naziva zakonik ili kodeks, a proces njegovog donošenja kodifikacija.
Podzakonski propisi su opšti ptavni akt niži od zakona koji donose nadležni državni organi – izvršni organi uprave. Složenost i dinamika poslovanja čine da je nemoguće sva pitanja regulisati zakonom. Zato postoje podzakonski propisi, kao: uredbe, pravilnici, odluje, naredbe rešenja i uputstva. Podzakonski propisi se donose radi zarade i lakže primene zakona

 

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Pravo

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari