Odlomak

1.1 POJAM,VRSTE I OPŠTE KARAKTERISTIKE

Pod pojmom krivična djela protiv života i tijela,odnosno kako se u kriminalistici nazivaju krvni delikti, podrazumijevaju se krivična djela uperena protiv fizičkog integriteta ličnosti, delikti izvršeni primjenom sile i nasilja, napadom na osnovnu vrijednost – život i tjelesni integritet čovjeka. U ovu oblast spadaju svi oblici djela koja za posljedicu imaju smrt ili tjelesne povrede čovjeka. Takva djela mogu biti izvedena različitim sredstvima: fizičkim psihičkim,direktnim ili indirektnim,radnjom činjenja i nečinjenja. Svakako,najteži delikt iz pomenute grupe krivičnih djela je ubistvo. Ubistvo je jedan od najstarijih ljudskih grijehova, poznatih jos iz biblijskih mitova i predanja. Ono predstavlja najteži oblik krivičnog djela, poznat kroz cjelokupnu ljudsku istoriju kao delikt suprotan običajima, moralu i pravnoj normi sankcionisan najtežim krivičnim sankcijama. U grupu krivičnih djela gdje je zaštitni objekt život čovjeka kao najveći izraz u sistemu vrijednosti,spadaju: Ubistvo (čl.148); Teško ubistvo (čl 149), Ubistvo na mah (čl.150); Ubistvo djeteta pri porođaju (čl 148), Nehatno lišenje života, Navođenje na samoubistvo i pomaganje u samoubistvu (čl 153) i Protivpravni prekid trudnoće (čl 154). Drugu grupu krivičnih djela čine razni oblici tjelesnih povreda kao i ugrožavanja života i tijela čovjeka u kojima nisu nastupile posljedice,kao vidovi apstraktne opasnosti u koje spadaju: Laka tjelesna povreda (čl 155); Teška tjelesna povreda (čl 156); Učestvovanje u tuči (čl 157); Ugrožavanje opasnim oruđem pri tuči i svađi (čl 158); Izlaganje opasnosti (čl 159); Napuštanje nemoćnog lica (čl 160) i Nepružanje pomoći (čl 161).
1.2Ubistvo

Savremena zakonodavstva,kao i zakonodavstvo RS,razlikuju obično,teško (kvalifikovano) i lako (privilegovano) ubistvo. Krivični zakon RS propisao je :1)Ubistvo 2)Teško ubistvo 3)Ubistvo na mah 4)Ubistvo djeteta pri porođaju 5)Nehatno lišenje života. Zakonska definicija KD običnog ubistva glasi: „Ko drugog liši života,kazniće se zatvorom najmanje 5 godina.Zaštita života čovjeka je osnovno pravilo,a protivpravno lišenje života krivično djelo.Ovim pojmom,dakle,isključeni su slucajevi protivpravnosti,odnosno izuzetak su djela počinjena u nužnoj odbrani i krajnjoj nuždi.Radnja djela je u opštem smislu lišavanje života čovjeka,dok je radnja izvršenja svaka radnja podobdna da prouzrokuje smrt drugog lica.To može biti konkretno svaka neposredna ili posredna radnja ili sredstvo činjenja ili nečinjenja gdje je posljedica djela nasilna smrt drugog lica prouzrokovana na protivpravan način.Radnja mora biti svjesna i voljna i mora se ostvariti u spoljnom svijetu,odnosno u posljedici smrti čovjeka.Objekat zaštite kod krivičnog djela ubistva je čovjek kao ljudsko bići.Objekt radnje može biti samo živ čovjek.Uslov je da je dijete živo rođeno,pri čemu je nebitna sposobnost života,odnosno činjenica mentalnog stanja zdravlja.Za odgovornost učinioca dovoljna su oba oblika umišljaja.Umišljaj se kod krivičnog djela ubistva tretira objektivnim kriterijumima radnje i posljedice,okolnostima u kojima je djelo počinjeno,a koje se utvrđuju na osnovu svih okolnosti konkretnog događaja.Na subjektivnom planu ne zahtijeva se i neki drugi elemenat,kao što je npr pitanje motiva.Međutim,iako nije od značaja za postojanje ovog KD,motiv može biti osnov u kome se ubistvo kvalifikuje kao teško ubistvo. Međutim, u sudskoj praksi se problemi u utvrđivanju umišljaja javljaju kod pokušaja krivičnog djela ubistva,i kod razgraničenja krivičnog djela ubistva sa krivičnim djelom teške tjelesne povrede koja je za posljedicu imala smrt lica. Kako kod pokušaja ubistva umišljaj učinioca obuhvata namjeru lišenja života kao posljedicu preduzete radnje, teško je postaviti granicu između ova dva krivična djela, zbog izostajanja posljedice. Neki su mišljenja da to treba činiti preko objektivnih elemenata, odnosno radnje izvršenja. Najpouzdaniji kriterijum razgraničenja bila bi činjenica da li je izvršilac pri preduzimanju mogao dovršiti radnju lišenja života pa je od nje svjesno odustao, dok je pasivni subjekt još u životu, ili je za to bio spriječen nekim nepredviđenim okolnostima. U prvom slučaju radilo bi se o nanošenju teške tjelesne povrede s posljedicom nehatne smrti, a u drugom o pokušaju

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Pravo

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari