Prevencija

Uvod
Pojam prevencije
U pogledu primjenjivanja preventivnih intervencija jos prije nego sto se ljudska djelatnost ocitovala kao kriminalna moguce je zapaziti dvije suprotne teznje koje ce biti tesko spojiti u cijelinu polazeci sa filozofskog stajalista.
S jedne strane postoji teznja da se do krajnjih mogucnosti ocuva ideja jednakosti,slobode I prava gradjana sve do momenta dok pojedinac ne povredi zakonsku normu.
S druge strane,postoji cinjenica da pojedinci mogu po svom vladanju znaciti odredjenu opasnost,u nekim slucajevima cak I veoma akutnu opasnost za svoju okolinu.I za njih same I za drustvo bilo bi u tim slucajevima dobro tu opasnu djelatnost sprijeciti ne cekajuci da se ona I ostvari.
Koliko god bili skloni postovanju principa slobode,treba priznati d avec dugo postoje odredjene mogucnosti da se ta prava ogranice izvan krivicnog postupka. Te mogucnosti mogli bismo s kriminalno-politickog aspekta nazivati predeliktnim mjerama ako zatvaraju put kriminalnoj djelatnosti..
Odredjena ogranicenja osobnih prava ostvaruju se uz pomoc civilno-pravnog postupka :

•     Oduzimanje poslovne sposobnosti,
•     Predaja osobe u bolnicu za dusevne bolesti.

I s pomocu upravnog postupka:

•     Oduzimanje djece roditeljima
•     Smjestanje u ustanovu ili u tudju porodicu,
•     Izricanje administrativnih kazni I mjera protiv fizickih osoba.

U pogledu primjenjivanja tih mjera vise gotovo I nismo u sumnji da li su one prikladne ili ne-uprkos tome sto one mogu povrediti osnovna prava covjeka I gradjanina.
Vise tezimo za tim da bi one postale djelotvornije I da bi cesce mogle sprecavati vrsenje krivicnih dijela ( teznja da se cesce pristupa interniranju alkoholomana I besposlicara u hospitalne ustanove),  I to ne sa razlogom sto bi smo se lako mogli odreci osnovnih istorijskih tesko izvojevanih principa humanizma,vec upravo zbog ocuvanja tih principa.
Postupci nekih karakterno  devijantnih licnosti mogu biti toliko nehumani da upravo oni prvi povredjuju prava osobne slobode svojih sugradjana,a povreda tih prava nuzno povlaci za sobom ogranicenje mogucnosti neopravdanog despotizma.
Pored tih mogucnosti, koje bismo mogli nazvati prinudnim I koje bi trebalo sto manje iskoristavati,postoje razlicite sluzbe s eminentno preventivnim karakterom rada.
To su npr:

•     Centri za socijalni rad,
•     Mentalno higijenska i
•     Odgojna savjetovalista,
•     Bolnice za dusevne bolesti
•     Hospitalne ustanove za ljecenje alkoholomana I narkomana.

Sve te ustanove I organizmi osnivaju svoj rad vise-manje na dobrovoljnoj saradnji osoba koje traze pomoc ili ostvaruju saradnju sa njima uz pomoc uvjeravanja.
Mogli bismo zapaziti cinjenicu da narod tim ustanovama sluzi na vlastitu ili tudju inicijativu u sve vecem opsegu.Odredjene manifestacije buduceg asocijalnog I antisocijalnog vladanja zapazaju se kod djece vec dosta rano.Zbog toga bi bilo korisno I za samu djecu kada bi se pomoc mogla pruziti u sto ranijim godinama zivota.
Promatranjem djecijeg vladanja u skoli,po strucnom timu,pruzanjem rane I adekvatne pomoci u samoj skoji ili upucivanjem drustveno problematicne djece u specijalna savjetovalista mogle bi se spreciti tragedije u kasnijim godinama zivota.