Odlomak

1. Rad, odnosi rada i njihovo proučavanje
Rad se, kao proces, ostvaruje kroz povezanu djelatnost pojedinaca.Rad pojedinca je dio društvenog rada i dio rada kao društvenog procesa, čak i onda kada se rad pojedinca ispoljava kao izdvojena djelatnost.Svako zaposlenje nije radni odnos, već samo ono koje sadrži bitno obilježje radnog odnosa!Radni odnos podrazumijeva rad, koji predstavlja uspostavljanje odnosa između radnika i poslodavca u skladu sa zakonom, kolektivnim ugovorom i drugim aktima.

 

 

 

2. Rad i tehnika
Tehnika smanjuje neophodnu količinu fizičkog rada, oslobađa vrijeme i stvara uslove za kreativan i spontan rad čovjeka.Tehnološki progres je progres u razvitku tehnike, nauke i čovjekovog ovladavanja prirodom.Kao izvor tehnološkog progresa, pod uticajem ideoloških motiva, često se navodi vojna industrija, međutim, o njoj bi se moglo govoriti samo kao o slučajnom doprinosu tehnološkom progresu, a ne kao isključivom izvoru.

 

 

 

 

3. Čovjek i rad
Rad, kao jedan od osnovnih uslova života ima i svojih negativnih uticaja na čovjeka koji otvaraju probleme tehničkih i ekoloških mjera zaštite, kao i otuđenje rada, kao posljedicu redukcije uticaja čovjeka na uslove i rezultate rada.Značenje i upotreba rezultata rada nisu predmet radnog prava.Javlja se potreba da se rad definiše kao svrsishodna djelatnost, usmjerena na stvaranje za potrebe čovjeka, uz eliminaciju elemenata destrukcije živog svijeta, uslova života na zemlji i zemljinog okruženja

 

 

 

4. Izučavanje rada
Izučavanjem rada se bavi više nauka u oblasti prava (Radno pravo, Međunarodno radno pravo, Upravno radno pravo), kao i onih izvan pravnih oblasti (opšta sociologija, sociologija rada, industrijska sociologija, sociologija profesija, sociologija preduzeća, psihologija rada, industrijska psihologija).Nauka Radnog prava izučava načela i pravila državnog i autonomnog prava, sudsku praksu, običaje, ali i druge oblike egzistencije pravila i odnosa koji se tiču radnih odnosa.

 

 

 

5. Radno pravo
Nakon II Svjetskog rata došlo je do ekspanzije radnog zakonodavstva na kolektivne odnose i pravo (sindikalnu organizaciju i funkciju, kolektivne ugovore, štrajkove, ovlašćenja i obaveze poslodavca, radne sporove, profesionalno osposobljavanje i usavršavanje radnika).Propisi u oblasti rada u tržišnim privredama zasnivali su se na privatnoj svojini i preduzetništvu, a u socijalističkim privredama na državnoj (opštenarodnoj, zadružnoj i društvenoj) svojini.Multipolarnost svojinskih odnosa stvara potrebu za kombinovanjem različitih pravnoregulatornih sistema. Za koncepciju radnog zakonodavstva danas su od posebnog značaja i ratifikovane konvencije i preporuke MOR-a, kao i akti regionalnih organizacija, u prvom redu Evropske Unije. Radno pravo obuhvata propise koji se odnose na zapošljavanje i radne odnose.Radni odnosi obuhvataju: stalne poslove sa neprekidnim trajanjem, poslove sa izvjesnim sezonskim ili periodičnim prekidima i poslove na određeno vrijeme. Radni odnos pretpostavlja postojanje socijalnog osiguranja, međutim nepostojanje socijalnog osiguranja nije indikator nepostojanja radnog odnosa. Predmet radnog pravo u širem smislu, zajedno sa socijalnim osiguranjem, jesu: radni i drugi odnosi zapošljavanja i rada, tj. prava po osnovu zapošljavanja, načela i instituti vezani za njih, kao i prava iz socijalnog osiguranja.Predmet radnog prava u užem smislu su prava i obaveze iz radnog odnosaRadno pravo kao pozitivna pravna disciplina predstavlja granu prava koja obuhvata državne i autonomne propise o međusobnim odnosima radnika, kao i propise o radnim odnosima kod poslodavaca.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Pravo

Više u Skripte

Komentari