Odlomak

1. UVOD
Posmatrano na nivou privrede u celini gotovi proizvodi jednih poslovnih sistema potrebni su drugim poslovnim sistemima i potrošačima u različitim vremenskim intervalima. Da bi se savladala prostorna i vremenska neusklađenost proizvodnje, razmene i potrošnje, formiraju se zalihe. Zalihe se moraju zaštiti, čuvati i kada je to potrebno dopremiti i otpremiti, pa je neophodno da za to bude obezbeđen određeni prostor. Taj prostor predstavlja skladište. Za jedan poslovni sistem sa postavljenom logističkom mrežom cirkulacije materlijala, delova, poluproizvoda i gotovih proizvoda, skladišta predstavljaju generatore te cirkulacije.
Skladišta su određeni prostori ili prostorije namenjeni za čuvanje i smeštaj robe koja je predmet poslovanja preduzeća. Smeštajem, čuvanjem i izdavanjem robe iz skladišta bavi se skladišna služba, a u skladištu radi skladišno osoblje. Nemogućnost i neracionalnost organizacije nabavke nedostajućih materijala na tržištu za potrebe proizvodnje dovelo je do pojave skladišta. U savremeno organizovanoj proizvodnji, baziranoj na savršeno snabdevenom tržištu svim vrstama materijala, otpala bi potreba za skladišnim prostorom.
Prvi skladišni objekti grade se još u davnoj prošlosti u starom Egiptu gde su faraoni imali razgranatu mrežu skladišta žitarica. U Rimskoj imperiji budući da se rasprostirala na ogromnom prostoru i da je imala razgranate trgovačke veze, postojao je i dobro razvijen sistem skladišta. Skladišni objekti u to vreme građeni su uglavnom od čvrstog materijala. Industrijska revolucija je najviše doprinela razvoju skladišta i to i same gradnje i eksploatacije. Skladišta su u početku ovog perioda građena od kamena i cigle, dok se za podove i krov koristilo drvo. Kasnije, krajem XVIII i početkom XIX veka razvijeni su novi konstrukcioni oblici skladišta, kao i tehnologije. U drugoj polovini XIX veka primenjuje se nova konstrukcija objekata sa kosturom od livenog gvoža, da bi tokom XX veka pažnja bila više posvećena tehnologiji rukovanja robom i transportnim tehnologijama, mada se takođe uvode i nove konstrukcije industrijskih objekata i skladišta, koje se izvode primenom čelične i betonske čelične konstrukcije.
Na osnovu odgovarajuće literature u ovom radu će biti opisano šta su skladišta i biće navedena njihova podela, zatim šta su to regalna skladišta i njihova podela i ukratko će biti objašnjeno šta se sve nalazi u standardu SRPS EN 15635 iz 2008 godine.

2. POJAM I ZNAČAJ SKLADIŠTA
Zalihe se formiraju da bi se savladale prostorne i vremenske neusklašenosti proizvodnje, razmene i potrošnje. Zalihe se moraju zaštititi, čuvati, dopremiti i otpremiti, za šta je potreban određeni prostor. Taj prostor naziva se skladište.
U savremeno organizovanoj proizvodnji, baziranoj na savršeno snabdevenom tržištu svim vrstama materijala, nestala bi potreba za skladišnim prostorom. Tamo gde postoji nesigurnost u snabdevanju materijalom, neujednačen proizvodni proces, nemogunost održavanja ustanovljenih rokova proizvodnje, udovoljavanje kratkoročnim zahtjevima potrošača, teškove pri uvozu materijala i dr, nameće se potreba za postojanjem skladišnog prostora.
Funkcija skladišta treba da odgovori sljedeim zadacima:
 prihvatanje materijala,
 uskladištenje materijala,
 evidentiranje uskladištenog materijala,
 čuvanje i zaštita materijala od oštećenja i gubitaka,
 izdavanje materijala,
 poboljšanje kvaliteta materijala (starenje, odležavanje i sl.).
Broj i veličinu skladišta treba svesti na najmanju meru, što je moguće ukoliko su obezbijeđeni tokovi proizvodnje i prometa, tj. dobro organizovana manipulacija sa materijalima i ako se upotrebljavaju mehanizovana i automatizovana sredstva transporta. Istovremeno, zadatak je da se funkcija skladišta ostvari uz minimalne troškove, što se odnosi na troškove dopreme materijala, troškove nedovoljnih ili prekomernih zaliha, troškove skladištenja (troškovi za zaštitu materijala, rukovanje, administraciju, prostor, opremu, grejanje, oštećenja i dr.). (1)
2.1. Definicije i opšte podele skladišta
Skladište je prostor za uskladištenje robe u rasutom stanju ili u ambalaži, s namerom da posle određenog vremena roba bude uključena u daljnji transport, proizvodnju, distribuciju ili potrošnju. Skladište može biti ograđeni ili neograđeni prostor, pokriveni ili nepokriveni prostor koji se koristi za čuvanje sirovina, poluproizvoda ili gotovih proizvoda. U njemu se roba preuzima i otprema, čuva od raznih fizičkih, hemijskih i atmosferskih uticaja.
Prema načinu gradnje, skladišta se dele na otvorena (u njima se čuvaju materijali i robe koje su neosetljive na hemijske uticaje), zatvorena (roba osetljiva na vremenske uticaje), natkrivena (robe kojima je potrebno stalno provetravanje). Postoji još podela na klasična skladišta (u kojima razlikujemo niskomehanizovana i visokomehanizovana skladišta, zavisno na koji se način rukuje predajom i otpremom robe – ručno ili mehanizacijom poput viljuškara i sl.).
Automatizovana i visokoregalna skladišta, gdje se poslovi po pravilu obavljaju bez prisutnosti radnika, specijalizovana skladišta (ili namenska skladišta sa tačno definisanom robom ili materijalom poput silosa, hladnjača, tankova i sl.). Kompjuter je neophodan za programiranje opreme za automatizovani izbor i interface skladišta/stovarista sa ostalim delovima logističkog sistema. Ako se roba pravilno uskladišti, čuva se od nepovoljnih uticaja, gubitaka i kvarenja. Skladištar je odgovoran za pravilno slaganje tereta u svom skladištu. (2)

2.2. Funkcija i karakteristike skladišta
Osnovne funkcije skladištenja su:
[1]. Prijem robe – skladište prima robu koja je dopremljena spoljnim transportom ili je preuzeta od fabrike i prihvata odgovornost za nju.
[2]. Identifikikacija robe – Odgovarajuće jedinice robe koje se drže na zalihama moraju biti evidentirane i prikupljeni podaci o broju za svaki primljeni artikal. Može biti potrebno da se artikal označi fizičkom šifrom, priveskom itd. Artikal se može identifikovati pomoću šifre na artiklu, šifre na ambalaži ili kontejneru ili fizičkim osobinama.
[3]. Sortiranje robe – Roba može biti sortirana prema odgovarajućim područjima za smještaj.
[4]. Otprema robe do mesta gde će se smestiti – Roba može biti odložena na mesto gde se kasnije može naći kada bude potrebna.
[5]. Čuvanje robe – Roba se drži na skladištu, pod odgovarajućom zaštitom sve dok je potrebno.
[6]. Opoziv, selekcija ili odabiranje robe – Artikli koji su naznačeni od mušterija moraju biti opozvani sa mesta gde su smešteni i grupisani na način koji je koristan za sljedeći korak u izvršavanju narudžbine.
[7]. Slaganje za isporuku – Nekoliko artikala koji čine jednu pošiljku treba da se sastave i kontrolišu zbog kompletnosti ili zbog propusta koji su dopušteni i moraju se pripremiti podaci o narudžbini ili, ako je nužno, modifikovati.
[8]. Otprema pošiljke – Konsolidovana narudžbina mora biti na odgovarajui način upakovana i upućena u pravo transportno sredstvo. Moraju se primijeniti nužna otpremna i računovodstvena dokumenta.(2)

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Ostalo

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari