Odlomak

1. Geografski položaj, granice i veličina Afrike
Afrika obuhvata jednu petinu svetskog kopna i posle Azije je najveći kontinent na Zemlji. Njena površina iznosi 29.818.000 km2. Kontinent se nalazi između Atlantskog okeana na zapadu, Indijskog okeana na istoku, Crvenog mora na severoistoku i Sredozemnog mora na severu. Najsevernija tačka kopnenog dela Afrike je Ras ben Saka u Tunisu, najjužnija tačka je Igleni rt u Južnoafričkoj Republici, najzapadnija tačka je Poant dez Almadi u Senegalu, a najistočnija tačka je rt Hafun u Somaliji.
Africi pripada mali broj ostrva. Njihova površina iznosi svega 2% ukupne površine kontinenta. Najveće ostrvo je Madagaskar (po površini četvrto ostrvo u svetu – 590.000 km2). Obala Afike je slabo razuđena. sa malim brojem pouostrva, ostrva i zaliva. Najveća poluostrva su Somalijsko i Tunisko, dok su najveći zalivi Gvinejski, Benguelski, Adenski i Suecki. U Africi se nalaze 54 nezavisne države.

2. Osnovne morfološke celine Afrike
Afrika je treći najviši kontinent na Zemlji, posle Antarktika i Azije, s prosečnom nadmorsko visinom od 750 m. Najviša tačka kontinenta je vrh Uhuru na planini Kilimandžaro u Tanzaniji (5.895 m), a najniža jezero Asal (-156 m). Afrika se u pogledu reljefa i nadmorske visine deli na Nisku i Visoku Afriku.
Niska Afrika obuhvata deo kontinenta gde dominira reljef do 1.000 m n.v. Na severozapadu Niske Afike pružaju se venačne planine. Najveći deo Niske Afrike zauzima pustinja Sahara. To je najveća pustinja na Zemlji. Površina pustinji iznosi od 6 miliona km2 do 11 miliona km2. U reljefu Sahare izdvajaju se planinski masivi, depresije, peščane dine i suve rečne doline. U Sahari su zastupljeni svi tipovi pustinja: peščane, kamenite, šljunkovite i glinovite. Južno od Sahare pruža se Sudan. U reljefu Sudana preovlađuju kotline (kotlina oko Nigera, Čadska kotlina i kotlina gornjeg Nila) sa prostranim ravnicama i nizijama. Na jugu Niske Afrike nalazi se kotlina Konga koja predstavlja najrasprostranjeniju kotlinu Afrike, površine 1.2 miliona km2. Njeno dno leži na visini 300 – 400 m, a obodni delovi dostižu 3.000 m n.v.
Visoka Afrika obuhvata jugoistok kontinenta, sa reljefom uglavnom iznad 1.000 m n.v. U reljefu Visoke Afrike dominiraju Jezerska i Etiopska visoravan, brojne visoke vulkanske planine i aktivni vulkani. Za ovaj deo kontinenta karakterističan je Istočnoafrički rov, koji se deli na Istočni i Zapadni. Duž Istočnog rova izdižu se Kilimandžaro, Kenija, Meru i druge planine. Kilimindžaro je najviši vulkan i planina u Africi. Zapadni rov okružuje neke od najviših planina Afrike – Ruvenzori, Virunga itd. U reljefu Južne Afrike dominira Južnoafrička visoravan, koju sa zapada, juga i istoka okružuje Veliki Greben.

3. Niska Afrika
Afrika je treći najviši kontinent na Zemlji, posle Antarktika i Azije, s prosečnom nadmorsko visinom od 750 m. Najviša tačka kontinenta je vrh Uhuru na planini Kilimandžaro u Tanzaniji (5.895 m), a najniža jezero Asal (-156 m). Afrika se u pogledu reljefa i nadmorske visine deli na Nisku i Visoku Afriku.
Niska Afrika obuhvata deo kontinenta gde dominira reljef do 1.000 m n.v. Na severozapadu Niske Afike pružaju se venačne planine. Najveći deo Niske Afrike zauzima pustinja Sahara. To je najveća pustinja na Zemlji. Površina pustinji iznosi od 6 miliona km2 do 11 miliona km2. U reljefu Sahare izdvajaju se planinski masivi, depresije, peščane dine i suve rečne doline. U Sahari su zastupljeni svi tipovi pustinja: peščane, kamenite, šljunkovite i glinovite. Južno od Sahare pruža se Sudan. U reljefu Sudana preovlađuju kotline (kotlina oko Nigera, Čadska kotlina i kotlina gornjeg Nila) sa prostranim ravnicama i nizijama. Na jugu Niske Afrike nalazi se kotlina Konga koja predstavlja najrasprostranjeniju kotlinu Afrike, površine 1.2 miliona km2. Njeno dno leži na visini 300 – 400 m, a obodni delovi dostižu 3.000 m n.v.

 

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Geografija

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari