Odlomak

Uvod
Ne retko se mogu sresti primeri, da se pod pojmom nauke o društvu podrazumevaju različite naučne discipline, odnosno aktivnosti, kojima se na određen način proučava društvo ili se vodi racuna o specifičnosti društvene realnosti pristupu utvrđivanja određenih relacija i zaključivanja. U tom slučaju, pojam nauke o društvu približuje se, pa i poistovećuje sa pojmom društvena nauka, što je krajnji izraz nedovoljno jasnog korišćenja ovih pojmova.
Sama reč sociologija, kao simbol koji određuje sadržaj pojma ove nauke nastalaje početkom 19. veka, ataj naziv, u nešto specifičnijem smislu, prvi je upotrebio francuski pozitivista Ogist Kont. Iako je naziv ove nauke jedna reč, to je pravo složenica i čine je latinska reč societa “socijetatis” – što označava društvo i grčka reč “logos” – što znači nauka.
Prema tome, ova složenica u prevodu znači “nauka o društvu”. I pored toga što se na jednostavan način objašnjava etimologija reči sociologija, nužna su ograničenja, o kojima se mora voditi računa prilikom korišćenja jednog ili drugog naziva za ove nauke. Vrlo često su u upotrebi oba naziva za ovu nauku, odnosno naziv sociologija i naziv nauka o društvu. Najčešce se i jednim i drugim pojmom, manje ili više, podrazumeva isti sadržaj. Međutim, u izvesnim slučajevima, njihova upotreba može biti različita tj. da se različito određuju sadržaji pojmova, s obzirom na predmet, pristup, metodologiju proučavanja, kao i odnosu na elemente koji konstituišu ovu nauku. Češći je slučaj da se poistovećuju naučne aktivnosti iz oblasti sociologije, političke ekonomije, istorije, psihologije, socijalne filozofije, socijalne politike i sl. i istima se daje zajedničko ime – nauka o društvu. Ovakvo poistovećivanje najčešce se čini kada se formira školsko gradivo kojim se na sažet način želi preneti osnovni sadržaj svih ovih posebnih nauka.
Postoje slučajevi kada se pojam sociologije suočava poistovećujući se pri tom sa nekom od njenih naučnih disciplina, vezujući se za jednu oblast predmeta, kojim se sociologija bavi, pa čak i za jedan od njenih metodoloških postupaka.
Bliže određivanje pojma sociologije može se ostvariti ako se njegov obim i sadržaj utvrđuju klasifikacijom i predmetom srodnih nauka, naučnih disciplina i naučnih aktivnosti; kada se utvrde karakteristike istorijskog razvoja, predmeta i metodologije kojom se sociologija služi.
Kao što je svoja prva saznanja o sebi čovek razvijao u kontaktu sa drugim ljudima, tako je teklo i njegovo osmišljavanje vlastitog porekla koje je vezivao za mistične sile i religijska objašnjenja. U istoriji su neodvojive kulture od religija. Čak su i kulture koje nisu imale dodira kroz istoriju razvijale vlastite religije, vlastita verovanja. Takav je primer sa Inkama, Majama i Astecima koji su pre dolaska Evropljana imali svoja verovanja i svoja božanstva kao što su i Evropljani imali svoja. To dokazuje da se kultura i religija prožimaju u svim društvenim sistemima. Uticaj kulture i religije na obrazovanje je nesporan. Mogli bismo reći da su to prve kolevke obrazovanja. Obrazovanje kao tanka nit života spaja prošlost i sadašnjost i osmišljava budućnost svake kulture i religije, vezuje kulture i religije međusobno i donosi nova sagledavanja čoveku, čini ga slobodnijim. U sociološkoj literaturi se srećemo s upotrebom reči društvo koje ima više značenja. Najpre se upotrebljava da bi označilo skupni život koji čine više jedinki, imajući u vidu razlike ljudskog od životinjskog, zatim izrazom društvo podrazumeva se svaka posebna zajednica koja je u sastavu ljudskog društva (gene, pleme, narod, nacija itd.), kao i profesionalne organizacije (društvo sociologa, ekonomista, pravnika, lekara, inženjera itd.). Takođe se pridaju različita značenja izrazu društvene pojave. Jednom se misli na pojavu proizvodnje, drugi put na pojavu ratne operacije, treći put na pojavu kriminala. Zato se ovi termini koji se koriste u sociologiji moraju bliže odrediti kako bi se mogao doneti zaključak na koje se značenje odnosi izraz društvo. Ljudsko društvo je nastalo razvojem materijalnog sveta, a posebno sveta živih bića, na osnovu istorije prirodnog i društvenog razvoja. Stoga je ono podeljeno u različite oblike: nacionalne, društvene, klasne, profesionalne, religiozne, kulturne i druge. U početku ljudske istorije, ono je živelo u specificnim ljudskim oblicima: hordama, klanovima, gensovima gde se odvijala proizvodnja, vaspitanje, igra itd.

No votes yet.
Please wait…

Detalji dokumenta

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Više u Sociologija

Komentari