Ruska Federacija
Objavio Melika 13. mart 2024.
Seminarski radovi, Skripte, Istorija, Sociologija
Objavio saram 03. decembar 2014. Prijavi dokument
Bolničarke I lekarke u NOB-u
Zvanična istorija ne nudi puno podataka o ženama u Narodnooslobodilačkom pokretu. Doprinos žena oslobađanju Jugoslavije od nacizma I fašizma, iako značajan, ne pominje se u udžbenicima, te je upravo zbog toga važno istraživanje na ovu I teme slične tematike.
Tokom Narodnooslobodilačke borbe Jugoslavije u periodu od 1941.-1945. godine u odredima Narodnooslobodilačke vojske I partizanskim odredima borilo se preko 100.000 žena, od kojih je oko 25.000 poginulo ( Milinović, Petakov, 2009). 91 žena proglašena je za narodnu heroinu, od kojih su 73 poginule tokom NOB-a, a 17 je odlikovano za života. (Milinović, Petrakov, 2010)
Osim njih, veliki broj žena učestvovao je u radu u pozadini, osnovan je veliki broj različitih organizacija žena kojima je cilj bio oslobođenje od okupatora.
Žene su se masovno uključivale u Narodnooslobodilački pokret – kao delegatkinje, političke komesarke, komandirke, referentkinje saniteta, bolničarke, borkinje, puškomitraljeskinje,bombašice, partijske i skojevske rukovoditeljke i odbornice Narodnooslobodilačkih odbora.
Žene su u NOV-u obavljale različite vrste zadataka koji su se u svakodnevici rata često međusobno preklapali. Oblast delovanja koja se prvenstveno vezivala za žene bila je sanitetska služba, što je istovremeno oslikavalo kako dominatnu ideologiju roda koja je ženu predstavljala kao brižnu i požrtvovanu,tako i tradiciju regrutovanja žena za takve funkcije u modernim vojskama. (Wiesinger, 2009) Od lekarki i bolničarki se očekivalo da ranjenicima i bolesnima služe do potpunog samoodricanja. Pored medicinskih zadataka lekarke i kvalifikovane bolničarke su po bolnicama NOV-a ispunjavale i administrativne funkcije I podučavale hitno potrebne dodatne bolničarke. Bolničarke na prvim borbenim linijama brinule su se o evakuaciji ranjenih sa mesta sukoba, pružanju prve pomoći i izvlačenju mrtvih, pri čemu su izlagane istoj opasnosti kao I borci.
Početkom rata osnivani su mesni, opštinski i gradski odbori žena, a posle velikih uspeha postignutih u borbi tokom 1941. i 1942. godine, došlo je do stvaranja posebne ženske organizacije – Antifašističkog fronta žena Jugoslavije osnovanog 6. decembra 1942. godine u Bosanskom Petrovcu. Tokom rata, osnovni zadaci AFŽ-a bili su vezani za borbu protiv fašizma. Članice AFŽ-a bile su učesnice NOB-a ”s puškom u ruci, ilegalke, kurirke, lekarke, bolničarke I članice narodnooslobodilačkih odbora na oslobođenim teritorijama” (Stojaković, 2012:42).
Objavio Melika 13. mart 2024.
Objavio kl0g 19. februar 2024.
Objavio kl0g 31. januar 2024.
Objavio DJOKO MEKLAUD 27. mart 2024.
Objavio nejra.16 27. mart 2024.
Objavio bojana.petr 27. mart 2024.
Objavio DJOKO MEKLAUD 27. mart 2024.
Objavio nejra.16 27. mart 2024.
Objavio bojana.petr 27. mart 2024.
Objavio Andri0805 13. mart 2024.
Objavio Studentsoc04 12. januar 2024.
Objavio natasastefan32 12. januar 2024.
Komentari
You must be logged in to post a comment.