Cilicko shvatanje kulture Špenglera

Osvald Špengler (Oswald Arnold Gottfried Spengler) koji je rođen 29. Maja 1880. godine a preminuo je 8. Maja 1936. godine, je njemački filozof historije i kulture, poznat po djelu Propast Zapada.
Prijeklom je iz konzervativne, niže građanske prodice. Otac mu je bio rudarski tehničar koji je kasnije radio u poštanskom uredu, a umro je 1901. godine. Osvald je bio najstarije dijete i jedini dječak u prodici. Zdravstveno stanje mu je bilo loše imao je dosta problema sa srcem i migrenama koje su ga mučile cijeli život. Svoje mladosti se sjeća kao vremena glavobolje i anksioznosti. Njegova porodica se 1890. Godine preselila u grad Hale gdje je Osvald stekao srednjoškolsko obrazovanje učeći grčki, latinski, matematiku i prirodne nauke. Puno je čitao, volio umjetnost, posebno poeziju, dramu i operu. Zanimale su ga ideje Getea i Ničea koje će kasnije spomenuti kao glavne uticaje u svojoj Propasti Zapada. Pohađao je nekoliko fakulteta i obrazovao se iz raznih područja: historija, filozofija, matematika, umjetnost i prirodne nauke. 1903. godine nije uspio steći doktorsku titulu zbog nedovoljno referenci o Heraklitu, ali to mu je uspjelo sljedeće godine. 1905. godine pretrpio je nervni slom. Neko vrijeme je radio kao učitelj u Sabrukenu i Dizeldorfu, od 1908. do 191. predavao je njemačku historiju i matematiku u Hamburgu. Nakon majčine smrti, preselio se u Minhen gdje je ostao do kraja života. Posvetio se svojem filozofskom radu i pisanju, živio je usamljeno i veoma skromno. Izdražavao se od malog nasljedstva, a povremeno je prihvatao tutorske poslove ili je pisao za časopise kako bi dodatno zaradio.
Rad na svom životnom djelu Propast Zapada, započeo je sa namjerom da se prvenstveno koncentriše na položaj Njemačke u Evropi, pod uticajem događaja vezanih za drugu marokansku krizu odlučio je da proširi opseg. U knjizi iznosi svoju teoriju cikličnog razvoja kultura i pesimističnu viziju budućnosti i zapadne civilizacije koja se nalazi na kraju svog razvoja. Po njemu historija je skup biografija nezavisnih kultura koje su nalik živim organizmima: rađaju se kako bi ostvarile svoj potencijal, prolaze kroz razdoblja mladosti, zrelosti i starosti i na kraju neizbježno umiru. Zapadna kultura koju Špengler naziva faustovskom jer smatra da je doktor Faust personificira njen ukupni duh, nastala je tokom srednjeg vijeka i upravo je dostigla vrhunac te počinje opadati da bi za nekoliko vjekova potpuno nestala.