Odlomak

Uvod

Fenomen globalizacije je jedna od permanentnih tema interdicipliniranoga istraživanja, proučavanja i pokušaja traženja odgovora raznih nauka, sociologije, politologije, filozofije, ekonomije, etike, antropologije, religiologije, kulturologije itd. ovaj fenomen nije jednoznačan, te ima stotine definicija koje ga označavaju raznim terminima, pojmovima, definicijama itd., stoga je i kontroverzan za mnoge, kako u pozitivnom smislu riječi, tako i u negativnom. Razni društveni analitičari i publicisti pridavali su mu karakteristike i značajke svih vrsta, koje su bile od preokupacijskoga interesa. Ovdje se možemo poslužiti i Giddensovom formulacijom: „Globalizacija se odnosi na činjenicu da svi sve više živimo u jednom svijetu, tako da pojedinci, grupe i nacije postaju sve više međusobno zavisni.“ (Giddens, 1998:56). Ostajući na tragu Anthonya Giddensa i njegove sintagme ‘globalnog sela’, možemo izvući zaključak da svijet više nije tako udaljen od svijeta u kojemu obitava. Koliko god zbunjujuća ova konstatacija bila, jasno je iz zdravo-razumskoga promišljanja da smo suvremenici naučno-informatičko-tehnološkoga doba, tzv., logosa epohe 21. vijeka.
No, ono što kaže Giddens, koji postavlja formulaciju, koja nam faktički biva od interesa, ne sprječava nas da kritički, koristeći se slobodnom imaginacijom preispitamo i proučimo kontroverze oko fenomena globalizacije, što ćemo u narednim stranicama pokušati učiniti. Sam pokušaj je izazov i korak ka nepoznatom, koji svaki znatiželjni um raduje.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

  1. Historijska retrospekcija

Globalizacije je proces. Možemo to i simplificirano reći. Proces koji svoji ubrzani intenzitet bilježi od 1950-ih. Nakon Velike depresije iz 30′- ih, krvavoga drugoga svjetskoga rata i milijuna izgubljenih života, svijet dolazi do ozbiljenja svoje stvarnosti. To se prvo ogledalo u instituciji OUN – Organizaciji Ujedinjenih naroda, koja je 1948. godine izdala i usvojila Univerzalnu deklaraciju o ljudskim pravima, kao referentnu točku s koje bi se osudio svaki pokušaj ugrožavanja ljudskih života. Svjetske sile su se zaklele da se više neće ponoviti holokaust ili bilo kakav genocid nad ljudskim stanovništvom, neovisno o nacionalnoj, religijskoj, etničkoj, kulturnoj, geografskoj, antropološkoj pripadnosti.

Uistinu se svijet počeo razvijati na svim poljima, od nauke, tehnike, tehnologije, društveno-političkih uređenja, pravnih propisa, ljudskih prava, ekonomije, liberalizacije itd., – jednostavno rečeno, svijet se počeo uvezivati kao nikada prije u prethodnoj historiji. Razvijanje saobraćaja, komunikacija i informacijske tehnologije je omogućilo međuljudsku povezanost kao nikada prije. Svi ti faktori, elementi su bili od esencijalnog značaja za fenomen globalizacije koji je u sebe inkorporirao navedene elemente.

Mnogi autori u opisu i proučavanju fenomena globalizacije idu i dalje od 20. stoljeća, no mi ćemo se držati zadnjih 50-70 godina koje su bitno utjecale na današnji razvoj, a to činimo i zbog tehničkih razloga, kako ne bismo izišli iz okvira zadane problematike – te se udaljili od primarnog područja – interesa fenomena globalizacije. Jedan od nezaobilaznih faktora globalizacije su mediji koje ćemo docnije posebno obratiti, a bez medija – odnosno masovne komunikacije, teško da bi bilo i globalizacije. Jedno i drugo – ruku pod ruku idu skupa. Zasada ostanimo pri definiciji masovne komunikacije koja „ podrazumijeva postojanje najmanje dviju pretpostavki – masovne publike i medija masovne komunikacije“. (Kukić, 2004:426). Mediji, javno mijenje, te javnu propagandu nalazimo kao bitne funkcije u političkoj psihologiji koje ovdje uzgred spominjemo.

Nadalje, kada su u pitanju i određene svjetske zaklade, organizacije itd., koje su pridonijele razvoju svijeta kada je u pitanju ekonomija važno je spomenuti EEZ – Europsku ekonomsku zajednicu (kasnije EU – Europsku uniju), WTO – Svjetsku trgovinsku organizaciju, NAFTA – Sjevernoamerički sporazum o slobodnoj trgovini i mnoge druge zakonske akte, amandmane koji su doprinijeli uvezivanju svijeta na ekonomsko – robno – novčano – bankarskoj osnovi.

 

  1. Globalizacija – kontroverzan fenomen

Od 80′-ih i 90′-ih godina 20. stoljeća, pa naovamo fenomen globalizacije je postao učestao u znanstveno – naučnim radovima, knjigama, simpozijima, univerzitetima, društvu, globalnoj sceni. „Globalno selo“ (Giddens, 1998), reče Anthony Giddens – jedan od najcjenjenijih sociologa i društvenih analitičara sadašnjice. To ‘selo’ od svijeta imalo je svoje dvoznačnosti, kontradiktornosti, suprotnosti, paradokse, neugodna iznenađenja itd. No, da pokušamo bar u kratkim crticama opisati o čemu je riječ.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Više u Sociologija

Komentari