Odlomak

UVOD

Jedna savršena definicija religije nije moguća jer nije do kraja moguće definisati pojavu koja se menja i koja ima istoriju. Ako se religija odredi ili definiše kao VEROVANJE U BOGA – kako ćemo onda postupati u slučaju religija bez Boga? Ako se vera definiše kao VERA U PRIRODNO ILI NEPRIRODNO odnosno kada se izjednačava religiozno sa verom u natprirodno ili neprirodno, kako ćemo onda postupati sa religijama koje uče da Bog nije iznad ili izvan religije, već u samoj prirodi? Ako se religija odredi kao VERA U SVETO šta ćemo raditi u slučajevima kada natprirodno uopšte nije sveto, a sveto natprirodno (npr. zli dusi, đavoli – ne doživljavaju se kao nešto sveto) dok se ponekad svetim drži  i ono što nije natprirodno (sveta krava, sveti miš…)? Ako se religija odredi kao SISTEM IDEJA VEROVANJA I PRAKSE koji vernicima daje OKVIR ORIJENTACIJE u svetu punom zbrke, po čemu onda filozofsko-etički sistemi ideja ne bi bili religija?
Odnos drugih nauka i religije-. Sociolog religije ne pita da li uopšte postoji život posle smrti, već pita da ako ljudi veruju uzagrobni život, kako to verovanje utiče na njihovo ponašanje u ovom životu? Filozofija definiše religije odvajajući ono što je bitno od onoga što je nebitno zapojam religijeIstoričar religije bavi se poreklom religije ili nekog njenog verovanja u ovom ili onom društvu ilinekoj društvenoj epohi da pritom ne vodi računa npr. o istinitosti tog verovanja. Psihologreligije – kako religija utiče na čovekov psihički život i kakve posledice ostavlja na čovekov ego.
Svaka posebna društvena nauka pristupa religiji iz svog domena interesovanja.

 

POJAM RELIGIJE
Savremena tumačenja religije

Pojam religija nastao je od latinskog glagola  religio, religare, što znač i povezati. Ovde se misli na povezivanje coveka sa prirodom, drugim bicima i Bogom.
Postoje 3 osnovna pristupa po kojima se moze posmatrati religija kao fenomen. To su:

•    subjektivni,
•    objektivni i
•    subjektivno-objektivni pristup.

Sa stanovišta objektivnog pristupa, religija se ne može ispitivati kao svaka druga pojava. Subjektivni pristup zahteva drugačiji pristup religiji nego ostalim stvarima. Po trećem stavu, smatra se da se ne može poreći subjektivno, ni objektivno kod religije, jer je ona sinteza objektivnog i subjektivnog.
Karl Marks  smatra da religija nije nista drugo nego ‚‚uzdah zgažene stvari, opijum naroda“. Njegovo misljenje je da je čovek generičko biće i da ne sme da bude posrednika između dva čoveka koji su pripadnici jedne zajednice. Jedna od definicija Kolakovskog jeste: ‚‚Religija nije skup iskaza, ona je oblast bogopoštovanja, u kojoj se razumevanje, saznanje, osećanje učešća u temeljnoj stvarnosti i moralna obaveza javljaju se kao jedan jedini čin, čije naknadno deljenje u odvojene klase metafizičkih, moralnih i drugih tvrđenja može biti korisno, ali mora iskriviti smisao izvornog čina bogopoštovanja“.
Svaki autor ima drugačije tumačenje religije.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Više u Sociologija

Komentari