Odlomak

POJAM MODERNE PORODICE
Moderna porodica jeste sažet izraz vekovnih promena koje su u evropskim društvima uobličavale zajednički život pojedinaca međusobno srodnički povezanih. Moderna porodica građanstva postaje nosilac jedne osobene kulture ove epohe i klase koja tu epohu reprezentuje, a koju bismo mogli nazvati civilnom kulturom građanske klase. Izvorište ove kulture sa jedne strane je privatni svet porodičnih emocija, a sa druge strane, racionalni svet privatne ekonomske prakse na tržištu. Ova kulturna tekovina građanstva stoji u osnovi porodične intime kao bitno novog kvaliteta porodičnog života i novog doživljaja porodice koji stoji u osnovi individualno – psihološkog razvitka građanske individualnosti. Neke od najvažnijih odlika moderne porodice su: humanistička težnja ka vaspitavanju slobodnih, odgovornih i jednakih ljudskih bića, naglašavanje prava ličnog izbora, prava zaštite intimnog života koji se neguje u porodičnom krugu, tolerancija prema drugačijim i tuđim praksama života. Industrijalizacija i urbanizacija su doprineli omasovljavanju moderne porodice, tj. omogućili da ono što je bila privilegija malog broja porodica viših i srednjih slojeva postane masovni način života stanovništva. Najčešće se u sociologiji pod modernom porodicom podrazumeva mala društvena grupa koja nastaje na temelju društveno priznate veze supružnika (brak) i njihove rođene i usvojene dece, a čija je osnovna funkcija socijalizacija potomstva i održavanje psihičke stabilnosti odraslih članova porodice ( T. Parsons, Zaga Golubović). V. Gud i Hajdi Rosenbaum izdvajaju neke osnovne osobine moderne porodice:
Gud Rosenbaum

1. Retkost proširene porodice 1. Razdvajanje rada za zaradu od doma;
i nestajanje korporativne srodničke porodica je sada privatna i zatvorena
strukture. jedinica.
2. Relativno slobodan izbor 2. Podela rada prema polu-muz hranitelj,
supruznika baziran na ljubavi žena-majka.
i neolokalnom domaćinstvu. 3. Dnevno odsustvo bar jednog ~lana iz
3. Nestajanje miraza i cene za doma.
mladu. 4. Egzistencija porodice počiva na zaradi
4. Ređi brakovi među srodnicima. bar jednog člana i potrošnji na tržištu.
5. Autoritet se smanjuje. 5. Zajednički život dve generacije a
6. Veća jednakost među polovima. prema trećoj se čuva intimni odnos.
7. Legalni sistem u kome je prihvaćen 6. Delimi~no preuzimanje od strane
princip pravne jednakosti članova. drustva poslova socijalizacije ({kola).
7. Izgradnja nezavisnog porodičnog
sistema.
II Savremena porodica

2.1 TIPOLOGIJA PORODICA

• Pristup klasifikovanju između univerzalizma i pluralističkog relativizma

Skoro do 60-ih godina ovog veka dominiralo je shvatanje i pretpostavka o univerzalnosti porodične grupe odnosno institucije. Malinovski će odbaciti tezu o evoluciji porodičnih oblika kroz praistoriju na temelju 2 argumenta:
1. Univerzalnosti incesta, zabrana incesta otklanja svaku mogućnost promiskuiteta u ljudskim društvima.
2. Univerzalnosti funkcije legitimacije koju vrši otac u odnosu na potomstvo i time uspostavlja trajnu bračnu i srodničku, porodičnu zajedicu kao univerzalni porodični fenomen.
Najpre je definicija nuklearne porodice obuhvatala 4 univerzalne funkcije porodične grupe: 1. Regulacija seksualnih odnosa; 2. Reprodukcija; 3. Primarna socijalizacija potomstva; 4. Ekonomska kooperacija supružnika radi egzistencije.
Kasnije je okončano na jednu, jedinu funkciju: “funkcija pomoću koje se pojedinci smeštaju u uobličenu mrežu isprepletanih socijalnih odnosa “. Od kraja 60-ih godina ideja o univerzalnosti bledi da bi na kraju bila sasvim odbačena, npr. kada je reč o incest zabrani ukazuje se da zabrana ipak nije univerzalna kao u Kibucima, i da postoje samo 2 faktora koja su univerzalna:
1. Porodica je mala grupa koja se bazira na srodstvu.
2. Uvek vrši funkciju odgojne socijalizacije potomstva.
Do pluralizacije dolazi zbog ubrzanja unutrašnje porodične dinamike.To se moze zahvaliti sve većoj individualnosti i sve vecem otvaranju kako pojedinca tako i porodica za kombinovanje i povezivanje unutrašnjih porodičnih procesa i odnosa sa izvan-porodičnim sferama života.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Više u Sociologija

Komentari