Sociologija

1.    Sociologija je nauka koja se bavi sistemskim izučavanjem društvenog života, društvenih pojava, grupa i društva u njegovoj cjelokupnosti.
2.    Predmet sociologije je ljudsko društvo kao konkretna povijesna cjelina, globalno društvo, njegov ustroj, organizacije i promjene.
3.    Riječ sociologija označava nauku o društvu.
4.    Sociologija je u sebi razvila niz socioloških disciplina: sociologiju rada, sociologiju kulture, sociologiju politike, sociologiju saznanja.
5.    Odnos sociologije i drugih društvenih nauka – Sociologija nije jedina znanstvena disciplina koja za predmet svog izučavanja ima ljudsko društvo.Društvo je predmet znanstvenog interesa historije, antropologije, političkih znanosti, ekonomije, psihologije i etnologije.
6.    Prema predmetu izučavanja nauke se dijele na:
–    prirodne nauke koje za predmet izučavanja imaju pojedine odjeljke prirode: floru i faunu, minerale, nebeska tijela;
–    društvene nauke koje za predmet svog zanimanja imaju ljudsko društvo u njegovoj cjelokupnosti, a ove se dijele na: posebne nauke koje za predmet svog zanimanja imaju određenu užu oblast društvenog života samo jedan kompleks društvenih pojava i njihove unutrašnje zakonitosti i opšte nauke koje zahvaćaju društvo u cjelini.
7.    Naučne pretpostavke nastanka sociologije podrazumijevaju dio objektivne stvarnosti.
8.    Društvene pretpostavke nastanka sociologije za predmet svog izučavanja imaju ljudsko društvo.
9.    Predstavnici srednjovjekovne sociologije su: Aurelije Augustin, Toma Akvinski i Ibn Khaldun.
10.    Predstavnici novovjekovne sociologije su: Nikolo Makijaveli, Tomas Hobs, Žan Žak Ruso, Džon Lok, Spinoza, Monteskije, Lajbnic, Imanuel Kant, Johan Fihte, Hegel.
11.    Predstavnici  koji su utjecali na pojavu sociologije – Ogist Kont, Karl Marks i Sen-Simon.
12.    Sociologija nastaje sredinom 19.st., njenim utemeljiteljem se smatra franc.filozof Ogist Kont.
13.    Ogist Kont je prvi upotrijebio riječ sociologija u knjizi “Kurs pozitivne filozofije”, kako bi označio novu znanstvenu disciplinu.
14.    Ogist Kont razlikuje 3 etape u razvoju društva: teološko doba, metafizičko doba i pozitivno ili naučno doba.
15.    Ogist Kont uvodi 5 disciplina: matematika, astronomija, fizika, hemija, biologija i sociologija.
16.    Ogist Kont dijeli sociologiju u 2 velike cjeline:
–    Socijalna statika je dio sociologije koji za predmet svog istraživanja ima zakone koegzistencije, funkcionalnu povezanost različitih dijelova društva.
–    Socijalna dinamika je dio sociologije u središtu čijeg je interesa razvoj čovječanstva, zakoni društvenog progresa.