Odlomak

1.1.    UVOD

Od davnina ljudi su stalno iskazivali potrebu za minimizacijom svog umnog i fizičkog rada koristeći određena pomagala, alatke i mašine. U početku su korišćena prosta oruđa napravljena sa ciljem da se olakša isključivo fizički rad. Kasnije, sa razvojem nauke i tehnike i pronalaskom specijalizovanih uređaja i mašina, stvorili su se uslovi da se rastereti i čovekov umni rad. Poslednjih sedamdeset godina intezivno se koriste razne vrste specijalnih mašina koje nazivamo računari.

Prvi računari su se pojavili kao odgovor na čovekovu težnju da se proces računanja pojednostavi, ubrza i učini tačnijim. Danas se računari koriste u gotovo svim sferama privatnog i poslovnog života ljudi. Koriste se za rešavanje širokog spektra složenih naučno-tehničkih problema (projektovanje i upravljanje procesima u industriji, saobraćaju, komunikacijama i sl.), u ekonomiji (za potrebe menadžmenta, knjigovodstva, bankarstva,…), u umetnosti i izdavaštvu (procesiranje i prelom teksta, crtanje, slikanje, sintezu, obradu i reprodukciju audio i video materijala), kao i u svakodnevnom životu (korišćenje kućnih uređaja poput radija i televizije).

Potreba za uspostavljanjem i održavanjem veza između ljudi, raznih organizacija, preduzeća i sl. predstavlja još jedan segment ljudskog interesovanja gde su računari zauzeli lidersko mesto. Upotrebom računara današnja era mobilne telefonije i intereneta podigla je nivo kvaliteta u komunikaciji omogućivši brzu i jednostavnu komunikaciju između ljudi, razmenu dokumenata i elektronske pošte, pretragu podataka, elektronsko bankarstvo i trgovinu, oglašavanje i reklamiranje i mnoštvo drugih javnih i privatnih servisa.

Svaki savremeni elektronski računar, pored svoje fizičke konstrukcije – hardvera poseduje i sistem programa – softver.
Softver je niz naredbi koji je smešten u memoriji računara, izvršava se na nekom hardveru i neophodan je za svrsishodno delovanje jednog računarskog sistema. Pojam softver prvi je iskoristio John W. Tukey 1957. godine. Pojam je nastao kao analogija pojmu hardver. Na engleskom reč hardver označava čvrste, opipljive delove računara, dok je softver dobio naziv od engleske reči soft – meko.

Kritičan trenutak u razvoju softvera je softver Linus Torvalds-a studenta operativnih sistema iz Helsinkija. Linux se koristi i danas i besplatan je za sve korisnike, po odluci njegovog tvorca. Uspeh Linux-a inspirisao je proizvođače Apple, Sun, Hewlett Packard, Microsoft i druge da isporučuju programe sa otvorenim izvornim kodom.

Softver je skup raznovrsnih računarskih programa koji obavljaju različite funkcije. Svaki program je sačinjen iz niza programskih instrukcija koje su napisane sa ciljem izvršavanja određenog problema. Instrukcije se kodiraju i smeštaju u određene fajlove na hard disku.
Razvoj računarske tehnologije ne bi bio moguć bez začetka i razvoja određenih naučnih oblasti kao što su računarsko inženjerstvo, nauka o računarima i računarske tehnologije. Računarsko inženjerstvo se bavi projektovanjem i proizvodnjom fizičkih komponenti računara, nauka o računarima se bavi teorijskim aspektima arhitekture računara i računarskog softvera, dok se računarske tehnologije bave praktičnom primenom računara.

Primena sve savremenijih tehničkih sredstava, a posebno elektronskih računara za automatsku obradu podataka uslovila je razvoj još jedne naučne discipline kaja se naziva informatika.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Informacione tehnologije

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari