Primjena ishrane u sportskoj rekreaciji

1.    UVOD

Savremeni čovjek, u svakodnevnoj “jurnjavi” za poslom i zaradom izlaže se prekomjernim nervno-emocionalnim naprezanjima.Pri tome sve više zanemaruje osnovne potrebe svog organizma, i to tako što jede neredovno i često preobilno, premalo spava, nedovoljno se odmara, mnogo puši, neumjereno pije, premalo se kreće.
Stalno smo nepeti, preopterećeni i umorni.Čovjek sve više osjeća zdravstvene tegobe i smetnje.Ne vodi dovoljno računa o svom zdravlju.Uglavnom se ponaša kao “potrošač”, a premalo i rijetko kao “proizvođač” svoga zdravlja.
Zdravlje je stanje potpunog, fizičkog, psihičkog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti. Svojim ponašenjem, načinom života i odnosom prema zdravlju ne utičemo samo na svoje zdravlje, nego umnogome na život i na zdravlje naše djece, naših unuka i praunuka.
Dužina života i rezerve zdravlja nisu opredjeljeni samo nasljeđem.Na njih, umnogome, utiču i drugi faktori, pre svega, način i uslovi života i rada.Zdravlje savremenog čoveka najviše ugrožavaju preobilna i neadekvatna ishrana, nedovoljna fizička aktivnost, stresna preneprezanja, zagađenja životne i radne sredine i štetne navike, a posebno izlaganje prekomjernim i neadekvatnim sportskim opterećenjima.
Prekomjerna ishrana u kombinaciji sa hipokinezijom i prekomjernim nervno-emocionalnim opterećenjima uzrokuje najveći broj savremenih bolesti civilizacije, i to:

•     Oboljenja mišićno-koštanog sistema,
•     Bolesti srca i krvnih sudova,
•     Bolesti rgana za disanje,
•     Varenje, i
•     Različita nervno-emocionalna oboljenja.

2.    PRIMJENA  ISHRANE U SPORTSKOJ REKREACIJI

S obzirom na količinu opterećenja kojoj su podvrgnuti, a koja se očitava kroz učestale i naporne treninge, rekreativci bi veliku važnost trebali posvetiti ishrani. Područje ishrane, odnosno nutricionizam je opširno područje. Ovdje ćemo na najjednostavniji i razumljiv način objasniti neke osnoveishrane.
Proteini  su makronutrijenti potrebni za izgradnju sljedećeg:

•     Mišića,
•     Unutrašnjih organa,
•     Kože,
•     Enzima,
•     Krvnihstanica, te
•     Antitijela.

Za ilustraciju ih možemo prikazati kao cigle od kojih je sazidana kuća. Sastavnidijelovi proteina su aminokiseline. Osam aminokiselina je esencijalno (organizam ih ne može sam stvarati)i moramo ih unositi kroz kvalitetno odabrane namirnice bogate tim aminokiselinama. Pri bilo kojojintezivnoj aktivnosti dolazi do trošenja mišića, odnosno mikrošteta u samim mišićima,te je neophodnomišićima osigurati stalan izvor kvalitetnih proteina da bi se mišić obnovio i bio spreman za nove treninge.
U suprotnom, dolazi do pada sposobnosti, sklonosti infekcijama i oboljevanjima,te ozljedama. Kvalitetneproteine koji sadrže svih osam esencijalnih aminokiselina nalazimo u namirnicama poput jaja, mlijeka i mliječnih proizvoda, ribe i mesa.Zato je značajno kod konzumiranja hrane da bude mješovita biljnog i životinjskog porijekla, da ne bi došlo do narušavanja balansa u organizmu.
Za normalnu, uravnoteženuishranu odrastao čovjek mora u organizam po jednom kilogramu unijeti jedan gram proteina, odnosno bjelančevina,a vrhunski sportisti i više od 1,5 grama uz uzimanje više tečnosti. Manjak proteina u prehrani izaziva većiporemećaj u organizmu koji se manifestuje kroz gubitak mišićne mase, rane teže zarastaju, smanjuju seorgani i slično.