Elektronska trgovina
Objavio mitrovicm993 09. april 2024.
Seminarski radovi, Skripte, Informacione tehnologije
Objavio maarijaa 18. februar 2014. Prijavi dokument
Uvod
Računar je složeni uređaj koji služi za izvršavanje matematičkih ili kontrolnih operacija koje se mogu izraziti u numeričkom ili logičkom obliku. Računari su sastavljeni od komponenata koje obavljaju jednostavnije, jasno određene funkcije. Kompleksna interakcija tih komponenata rezultira sposobnošću računara da obrađuje informacije.
S obzirom da postoji čitav niz uređaja i jedinica različite namene, koje čine hardver, to se i njohov međusobno povezivanje ostvaruje posebnim sistemima veza, tj.kmponentama koje nazivamo „interfejs“. Osnovni zadatak interfejsa je u omogućavanju hardverske i softverske kompatibilnosti centralne i i ulazno-izlaznih jedinica kompjuterskog sistema.
Iako se tehnologija izrade računara značajno izmenila od vremena prvih elektronskih modela sagrađenih u četrdesetim godinama XX vijeka, još uvek je većina današnjih rešenja zasnovano na von Neummanovoj arhitekturi. Ta arhitektura podrazumeva računar kao sklop sastavljen od četiri glavna dela: ALU (Arithmetic and Logic Unit) Aritmetičko-logička jedinica, kontrolna jedinica, memorija i I/O (Input and output) ulazni i izlazni sklopovi. Ovi delovi su međusobno povezani mnoštvom žica – “bus”; magistrala/sabirnica. Svi su obično pogonjeni vremenskim uređajem (tajmer, sat, generator takta), mada i drugi “događaji” mogu pogoniti kontrolne sklopove.
U okviru glavne memorije možemo razlikovati pet osnovnih područja: područje u kojem se nalaze instrukcije programa koji se trenutno izvršava; područje rezervisano za operativni sestem kojim se upravlja radom računarskog sistema; ulazno područje koje služi za prihvatanje podataka poslatih iz periferne memorije ili iz uređaja za zahvatanje i primarnu obradu podataka; izlazno područje koje služi za prihvatanje I memorisanje podataka koji su rezultat obrade; radno područje, u kom se nalaze međurezultati i izlazni rezultati.
Glavna memorija
U glavnoj memoriji se nalaze podaci i informacije koji se neposredno obrađuju, tj.koji su nam potrebni upravo u tom trenutku. Pored memorisanja i obrade podataka kao osnovnog, ostali zadaci glavne memorije su i sledeće:
Glavna memorija organizovana je kao skup lokacija za memorisanje, pri čemu svaka lokacija ima svoju adresu. Najčešći postupak je takav da adresa predstavlja redni broj lokacije. U jednoj lokaciji može biti memorisan jedan ili više znakova, a što zavisi od organizacije podataka i organizacije same glavne memorije.
Lokacija čini odgovarajući skup bita (8-64), kao osnovnih memorijskih ćelija koji nazivamo mašinska reč. Čitava glavna memorija je prema tome skup mašinskih reči od kojih svaka ima svoju adresu.
U okviru glavne memorije možemo razlikovati pet osnovnih područja: područje u kojem se nalaze instrukcije programa koji se trenutno izvršava; područje rezervisano za operativni sestem kojim se upravlja radom računarskog sistema; ulazno područje koje služi za prihvatanje podataka poslatih iz periferne memorije ili iz uređaja za zahvatanje i primarnu obradu podataka; izlazno područje koje služi za prihvatanje I memorisanje podataka koji su rezultat obrade; radno područje, u kom se nalaze međurezultati i izlazni rezultati.
Glavnu operativnu memoriju čunu ROM i RAM memorija.
Objavio mitrovicm993 09. april 2024.
Objavio mitrovicm993 09. april 2024.
Objavio nejra.16 27. mart 2024.
Objavio Emina.dragolj 15. april 2024.
Objavio naca0111111 15. april 2024.
Objavio anitatorbica 15. april 2024.
Objavio madmax74 16. april 2024.
Objavio bojann998 16. april 2024.
Objavio bojann998 16. april 2024.
Komentari
You must be logged in to post a comment.