Obaveze i nadležnosti rukovodioca u javnom sektoru na primeru Direkcije za naknadu štete
Objavio Makimikihaos 25. mart 2024.
Seminarski radovi, Skripte, Ekonomija
Objavio DejanaGr 20. novembar 2012. Prijavi dokument
UVOD
Svjetska bankarska grupa sa svojih 5 institucija (IBRD, IDA, IFC, MIGA, ICSID), koje su u vlasništvu 184 zemlje članice, je jedan od najvećih svetskih izvora finansiranja zemalja u razvoju. Njen glavni cilj je da upotrebom svojih finansijskih resursa, osoblja i ogromnog iskustva, pomogne siromašnim ljudima i siromašnim zemljama. U današnjem svetu koji je ujedno i veoma bogat i veoma siromašan, izazov za smanjenje siromaštva je veoma veliki. Svjetska banka radi na premošćavanju ovih razlika, i to putem pomaganja vladama zemalja članica u njihovim naporima da investiraju u školstvo i zdravstvene centre, da obezbijede vodu i električnu energiju, kao i u naporima u borbi protiv bolesti poput HIV-a i malarije i u zaštiti životne sredine.
ŠTA JE SVJETSKA BANKA?
Živimo u svijetu koji je toliko bogat da globalni dohodak iznosi više od 31 biliona dolara godišnje. U ovom i ovakvom svetu, prosječan čovek u nekim zemljama zarađuje više od 40 000 dolara godišnje. Ali u istom ovom svetu, 2,8 milijardi ljudi – više od polovine stanovnika u zemljama u razvoju – živi sa manje od 700 dolara godišnje. 1,2 milijarde ljudi od ovog broja zarađuje manje od 1 dolara dnevno.
Rezultat ovakvog stanja je da u zemljama u razvoju svakodnevno umre 33 000 dece. U ovim zemljama svakog minuta umre u proseku jedna žena u toku porođaja. Siromaštvo sprečava više od 100 miliona, uglavnom ženske dece, da se školuju. Izazov za smanjenjem ovakvog nivoa siromaštva, naročito imajući u vidu da je svjetska populacija u neprestanom porastu – procene idu do 3 milijarde stanovnika u narednih 50 godina – je ogroman.
Svjetska banka radi na premošćavanju ovih razlika i pretvaranju prihoda bogatih zemalja u sredstvo razvoja siromašnih zemalja. Svjetska banka, kao jedan od najvećih svjetskih izvora pomoći u razvoju, podržava napore vlada zemalja u razvoju u izgradnji škola i zdravstvenih ustanova, obezbeđivanju pijaće vode i električne energije, borbi protiv zaraznih bolesti i zaštiti životne sredine.
2002. godine Svjetska banka je obezbedila 19,5 milijardi dolara i delovala je u više od 100 zemalja u razvoju, pružajući finansijsku i/ili tehničku podršku u cilju pomoći ovim zemljama da smanje siromaštvo.
ORGANIZACIJA
Svjetska banka je osnovana 1. jula 1944. na konferenciji 44 vlada u Bretton Woods-u, New Hampshire, SAD, kao Međunarodna banka za rekonstrukciju i razvoj. Kada je prvi put počela sa funkcionisanjem imala je 38 zemalja članova. Taj broj je naglo narastao 50-ih i 60-ih godina prošlog veka, kada je veliki broj zemalja dobio nezavisnost i pridružio se Svjetskoj banci. Svjetska banka je kao korporacija sa njenih 184 zemalja članica i deoničara. Deoničare predstavlja Odbor guvernera, koji predstavlja i glavnog kreatora politike Svjetske banke. Generalno gledano, guverneri su ustvari ministri finansija i ministri razvoja zemalja članica. Oni se sastaju jednom godišnje na Godišnjem sastanku Odbora guvernera Svjetske bankarske grupe i Međunarodnog Monetarnog Fonda.
Zbog rijetkog sastajanja guvernera, jednom godišnje, oni delegiraju svoje specifične dužnosti na 24 Izvršna direktora, koji rade u prostorijama same banke. Pet najvećih deoničara ( Francuska, Nemačka, Japan, Ujedinjeno Kraljevstvo i Ujedinjene države ) imenuju svojih 5 izvršnih direktora, dok ostale zemlje članice predstavljaju preostalih 19 direktora.
Predsjednik Svjetske Banke predsjedava sastancima Odbora Direktora i odgovoran je za sveukupno upravljanje bankom. Po tradiciji, predsjednik banke je nominovan od strane najvećeg deoničara banke, Sjedinjenih Američkih Država. Predsjednika bira Odbor Guvernera, na period od 5 godina, sa mogućnošću ponovnog mandata.
Izvršni direktori čine Odbor direktora Svjetske Banke. Oni se normalno sastaju najmanje 2 puta nedeljno ne bi li nadgledali poslovanje banke, uključujući i odobrenja za zajmove i garancije, novu politiku banke , administrativni budžet, strategiju pomoći zemljama, kao i pozajmice i finansijske odluke.
Banka posluje iz dana u dan pod liderstvom i po uputstvima predsjednika, menadžmenta, starijeg osoblja i podpredsjednika zaduženih za regione, sektore, mreže i funkcije. Podpredsjednici su vodeći menadžeri Svjetske banke.
Oko 10 000 stručnjaka za razvoj iz gotovo svih zemalja svijeta radi u sjedištu Svjetske banke u Vašingtonu ili u njenim kancelarijama u 109 zemalja sveta ( 7 000 radi u Vašingtonu, a preko 3 000 u kancelarijama u zemljama u razvoju ). Osoblje Svjetske banke je multidisciplinarno i raznoliko i uključuje ekonomiste, edukatore, specijaliste za životnu sredinu, finansijske analitičare, antropologe, inženjere i mnoge druge.
NIJE BANKA, NEGO SPECIJALIZOVANA AGENCIJA
Svjetska banka nije „banka” u pravom smislu te reči. Ona je, u stvari, jedna od specijalizovanih agencija i čine je 184 zemlje članice. Ove zemlje su podjednako odgovorne za finansiranje ove institucije i raspodelu novca. Rame uz rame sa ostatkom razvijenog sveta, Svjetska banka usredsređuje svoje napore na ostvarivanje Milenijumske deklaracije i njenih osam „Milenijumskih razvojnih ciljeva“ , oko kojih su se složile sve članice UN, na sastanku održanom 2000. godine, i koji su usmereni na značajno smanjenje siromaštva, a koje treba ostvariti do 2015. godine.
Milenijumski razvojni ciljevi:
1. okončanje ekstremnog siromaštva i gladi
2. obezbeđenje osnovnog obrazovanja svoj deci
3. promovisanje jednakih prava za žene
4. smanjenje stope smrtnosti dece
5. poboljšanje zdravlja trudnica i majki
6. savladavanje side, malarije i ostalih bolesti
7. zaštita životne sredine i prirodnih resursa
8. razvoj internacionalnog partnerstva za razvoj
„Svjetska banka” je opšte prihvaćeni naziv za Međunarodnu banku za rekonstrukciju i razvoj (The International Bank for Reconstruction and Development – IBRD) i Međunarodnu asocijaciju za razvoj (The International Development Association – IDA). Obe institucije imaju različitu ali podržavajuću ulogu u misiji smanjenja globalnog siromaštva i poboljšanju životnog standarda. IBRD je fokusirana na zemlje sa srednjim prosečnim prihodom po glavi stanovnika i kreditno sposobne siromašne zemlje, a IDA na najsiromašnije zemlje sveta. Ove dve organizacije zajedno obezbeđuju niskokamatne zajmove, beskamatne kredite i subvencije za zemlje u razvoju, za potrebe obrazovanja, zdravlja, infrastrukture, komunikacija i za mnoge druge svrhe.
Termin „Svjetska banka” odnosi se na samo dve institucije – Međunarodnu banku za rekonstrukciju i razvoj (The International Bank for Reconstruction and Development – IBRD) i Međunarodnu asocijaciju za razvoj (The International Development Association – IDA).
Svjetsku bankarsku grupu, pored IBRD i IDA čine još tri organizacije, koje su takođe u vlasništvu zemalja članica. Međunarodna finansijska korporacija (The Internacional Finance Corporation – IFC) promoviše investiranje privatnog sektora dajući podršku područjima i zemljama visokog rizika. Multilateralna agencija za garantovanje investicija (The Multilateral Investment Guarantee Agency – MIGA) obezbeđuje garancije od političkog rizika svima koji investiraju svoj novac u zemljama u razvoju, kao i onima koji ovim zemljama pozajmljuju novac. Konačno, Međunarodni centar za rešavanje investicionih sporova (The International Centre for Settlement of Investment Disputes – ICSID) je zadužen za rešavanje investicionih sporova između stranih investitora i njihovih zemalja domaćina. Takođe, svaka od ovih institucija ima jasnu ulogu u misiji borbe protiv siromaštva i poboljšanja životnog standarda za stanovništvo zemalja u razvoju.
Objavio Makimikihaos 25. mart 2024.
Objavio nemanja20 25. mart 2024.
Objavio pupovic95 13. mart 2024.
Objavio DJOKO MEKLAUD 27. mart 2024.
Objavio nejra.16 27. mart 2024.
Objavio bojana.petr 27. mart 2024.
Objavio DJOKO MEKLAUD 27. mart 2024.
Objavio nejra.16 27. mart 2024.
Objavio bojana.petr 27. mart 2024.
Komentari
You must be logged in to post a comment.