Odlomak

UVOD
Tržišta se neprekidno turbulentno menjaju, trendovi u okviru njih su krajnje nepredvidivi i s obzirom na to preduzeća moraju da balansiraju u svom poslovanju i traže načine kako da opstanu u svetu koji je sve više pod uticajem globalizacije, deregulacije i tehničko-tehnološke revolucije. U tom novom ‘arhitektonskom’ modelu tržišta opstaju samo pravi igrači spremni na izazove i sposobni da odgovore na sve ono što tržište od njih zahteva i očekuje. Shodno tome preduzeće kao jedan veliki model atoma mora sagledati i svoje interno okruženje i mogućnosti, i tako usmeri svoje poslovne procese poput elektrona na pravu putanju ( finansijska sredstva, proizvodni kapaciteti, kadrovi, kupci, prodaja, marketing…). S druge strane eksterno okruženje (političko, ekonomsko, socijalno, kulturno, tehnološko, konkurencija…) utiče na preduzeće i njegov položaj na tržišnoj orbiti pa je neophodna adekvatna analiza takvog uticaja i poslovnih mogućnosti. Objedinjenje pravilno urađene interne i eksterne analize u jednoj kompaniji definišemo kao situacionu analizu pod koju spada i SWOT analiza.
Istorijat SWOT analize
Tehnički, SWOT analiza je kreirana od strane Abert-a Humphrey-a, koji je vodio istraživački projekat na Standford univerzitetu 60-tih i 70-tih godina korišćenjem podataka o poslovanju  svetskih kompanija.
Cilj ovog istraživanja je bio da se identifikuju kompanije koje su imale loše poslovanje prouzrokovano neadekvatnim planiranjem. Kao rezultat projekta otkrivene su ključne oblasti i alat za istraživanje ključnih i kritičnih oblasti poslovanja i planiranja nazvan prvobitno SOFT analiza. Humphrey i njegov istraživački tim su ovaj akronim definisali ovako: ˝Zadovoljstvo je ono što je dobro u sadašnjosti, prilika je ono sto je dobro u budućnosti; greška je ono loše u sadašnjosti i pretnja je ono loše u budućnosti“ (˝What is good in the present is Satisfactory, good in the future is an Opportunity; bad in the present is a Fault and bad in the future is a Threat“). Međutim, 1964. godine na jednoj konferenciji Urick i Orr su F zamenili sa W (Weakness) pa je akronim dobio konačan oblik SWOT. Mnogi autori koji su se kasnije bavili ovom vrstom analize pripisivali su joj različita značenja koja su udaljila ovu analizu od njene izvorne potrebe koja se iskristalisala u vidu analize internog i eksternog okruženja. Čak je ovaj koncept poznat pod nazivom ‘4As model’- Aim (cilj koji se želi postići), Assess (procena kvaliteta i kvantiteta), Activate (merenje postignutog uspeha i napretka) and Apply (preuzimanje akcije).
Bez obzira na neke modalitete i različita tumačenja SWOT analiza je kroz vreme ipak zadržala svoju autentičnost, evoluirala i najbolje se koristi za: biznis planiranje, razvoj karijere, analizu konkurenata, situacionu analizu, strateško planiranje, kadrovski razvoj, liderstvo, inovacije, alat za rešavanje problema.

No votes yet.
Please wait…

Detalji dokumenta

Više u Ekonomija

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari