Odlomak

 

Skladištenju namirnica se posvećuje posebna pažnja jer je ono vrlo često presudno za čuvanje namirnica. Namirnice se skladište u svežem stanju, npr. žitarice, voće i povrće, meso i riba, mleko i jaja itd. ili prerađene (konzervisane) kao što su sušeni, sterilisani i zamrznuti proizvodi. Namirnice se mogu skladištiti upakovane u ambalažu ili neupakovane.
Tokom skladištenja je neophodno obezbediti optimalne uslove (odgovarajuću temperaturu, vlažnost vazduha, zaštitu od sunčeve svetlosti, onemogućiti razmnožavanje insekata i glodara, obezbediti higijenske uslove).
Temperatura je faktor koji utiče na sve promene u namirnicama pa samim tim i na održivost namirnica. Sa porastom temperature sve promene u namirnicama se intenziviraju. Sniženjem temperature tokom skladištenja usporavaju se nepoželjni procesi u namirnicama. Od temperature zavisi relativna vlažnost vazduha u skladištu. Održavanje stalne relativne vlažnosti u skladištu je veoma važno za očuvanje dobrog kvaliteta namirnica. Relativna vlažnost potrebna za pravilno skladištenje namirnica zavisi od sadržaja vode u namirnici i od temperature na kojoj se namirnice skladište. Višak vlage u skladištu uzrokuje vlaženje namirnica i stvaranje povoljnih uslova za razvoj mikroorganizama. Prilikom skladištenja namirnica potrebno je obezbediti zaštitu od dejstva sunčeve svetlosti.Sunčeva svetlost nepovoljno deluje na namirnice jer uzrokuje kako zagrevanje tako i niz hemijskih reakcija. Dejstvo sunčeve svetlosti se nepovoljno odražava na sveže meso, ribu, mesne prerađevine, voće i povrće. Tokom skladištenja namirnica treba sprečiti razmnožavanje insekata i glodara koji oštećuju ambalažu, zagađuju namirnice i hrane se njima. Osim toga, insekti i glodari mogu biti uzročnici raznih zaraznih bolesti. Kontrolisani uslovi za čuvanje namirnica mogu se održavati samo u posebnim objektima-skladištima.
Bakterije su velika grupa jednoćelijskih organizama, mikroskopske veličine, i jedni od najrasprostranjenijih organizama u prirodi. Nalaze se u vodi, vazduhu i zemljištu. Sastavni su deo svakog lanca ishrane u prirodi. Bakterije se mogu naći u svim delovima Sveta, kako u tropskim tako i u predelima koji su stalno pod snegom i ledom. Veliki broj bakterija živi u ili na čoveku. One žive u crevnoj flori, genitalijama, usnoj i nosnoj duplji, na koži, i drugim delovima čovekovog organizma. Danas je opisano nekoliko hiljada različitih vrsta bakterija, od kojih su neke veoma korisne za čoveka, a oko sto bakterijskih vrsta je sposobno da dovede do pojave bolesti kod čoveka.
Mikroorganizmi predstavljaju organizme mikroskopskih veličina. Većina njih može se uočiti uz pomoć svetlosnog mikroskopa. Međutim, neki od njih, npr. virusi, tako su sitni, da je za njihovu identifikaciju potrebna primena elektronskog mikroskopa.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Agronomija

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari